Preporučuje se lagano odevanje, nošenje komforne odeće od prirodnih materijala i svetlijih nijansi, stavljanje peškira i hladnih obloga oko tela, zaštitu očiju i kože od sunca
Piše: S. Mihajlović
Meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak visokih temperatura, pa je korisno pročitati savete kako se sačuvati od vrućine i kako visoka temperatura iznad 32 stepena, povećana vlažnost i smanjena brzina strujanja vazduha utiču na naše zdravlje. Saveti nam stižu iz Zavoda za javno zdravlje Sremska Mitrovica, od prim. dr Nade Zec Petković, specijaliste socijalne medicine.
– Kada se spoljašnja temperatura približi temperaturi tela jedini mehanizam termoregulacije je znojenje. Ono ne snižava telesnu temperaturu, nego se isparavanjem znoja s površine kože postiže hlađenje. Ukoliko duže boravimo na suncu, a nemamo dobru termoregulaciju, podložni smo mnogim zdravstvenim problemima. Da bi to sprečili, ne bi trebalo bez preke potrebe izlaziti iz kuća, a posebno bi starije osobe i hronični bolesnici trebalo da borave u rashlađenim prostorijama ili u hladovini parka. Takođe je poželjno osvežavanje voćnim napicima, mineralnom vodom, uzimanje sladoleda, lubenica, dinja, voća, voćnih salata, čorbi od povrća…Preporučuje se lagano odevanje, nošenje komforne odeće od prirodnih materijala i svetlijih nijansi, stavljanje peškira i hladnih obloga oko tela, zaštitu očiju i kože od sunca. Jedan od ranih znakova potencijalnog toplotnog stresa je toplotni osip. Javlja se zbog toga što koža i odeća duže ostaju vlažne, usled neisparenog znoja. Toplotnim osipom mogu biti zahvaćene male površine kože, ali i ceo torzo. Preporučuje se često presvlačenje u čistu i suvu odeću i kao mera preventive, a i dok traje lečenje.Kod nepotpune aklimatizacije dolazi do otoka ruku i nogu i to se klasifikuje kao toplotni edem. Do oporavka dolazi za dan-dva i to nakon boravka u hladnijem okruženju. Da bi smo smanjili rizik od toplotnog stresa, neophodno je preduzeti mere prevencije. To su, između ostalih, smanjenje intenziteta fizičke aktivnosti ili skraćenje vremena izloženosti dejstvu povišene spoljne temperature, redovni unos tečnosti, što znači jedna čaša vode svakih 20 minuta u ustaljenom ritmu, bez obzira na eventualno odsustvo osećaja žeđi, vremenska preraspodela fizičkih aktivnosti sa produženim intervalima odmora u rashlađenom prostoru – objašnjava dr Nada Zec Petković, iz Zavoda za javno zdravlje Sremska Mitrovica.
Prema njenim rečima, u grupu osoba sa povećanim rizikom po zdravlje u uslovima povišene spoljašnje temperature spadaju osobe sa poremećajem zdravlja tipa: hipertenzija, kompromitovana periferna cirkulacija, diabetes mellitus, cerebrovaskularna patologija, gojaznost, hronična opstruktivna bolest pluća ili druga hronična oboljenja respiratornog sistema, bubrežna oboljenja, alkoholizam, oboljenja kože koja na zahvaćenom području kompromituju rad znojnih žlezda. Riziku od oboljevanja usled premećaja mehanizma termoregulacije izložene su i kategorije zdravih ljudi: mala deca, zaposleni u poljoprivredi, direktno izloženi dejstvu UV zraka i povišene spoljne temperature, zaposleni u industriji, zaposleni koji borave u loše ventiliranim prostorijama, kao i profesionalni sportisti ili osobe koje upražnjavaju rekreaciju na otvorenim terenima.
