U Sremskoj Mitrovici železnička stanica postoji znatno više od jednog veka. Jer, 10. decembra 2018. godine navršiće se 135 godina od izgradnje železničke pruge Inđija – Mitrovica i dolaska prvog voza u stanicu Sremska Mitrovica. Prvi voz je prošao 1883. godine, a godinu dve pre toga na lokaciji dva kilometra udaljenoj od centra grada izgrađena je prva železnička zgrada
S.Đaković
Foto: privatna arhiva
Zgrada Železničke stanice u Sremskoj Mitrovici poznata je kao prva zgrada izgrađena na prostoru oslobođene Jugoslavije posle Drugog svetskog rata. Kao takva ona je spomenik kulture u ovom gradu što je postala rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture od 1979. godine.
Izgradnja objekta počela je nekoliko meseci nakon oslobođenja Mitrovice u Drugom svetskom ratu, u vreme kada su se u nekim delovima tadašnje Jugoslavije još vodile žestoke borbe sa okupatorima. Ali, bez obzira na napore i teškoće života u prvoj poratnoj godini i razrušenom gradu, na prvu godišnjicu oslobođenja – 1. novembra 1945. godine Mitrovčani su dobili novu staničnu zgradu i Spomenik oslobodiocima u njenoj blizini.
Od Tatjane Jesretić istoričarke umetnosti u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici, saznajemo i detalje vezane za ovu zgradu kao i onu koja je tu bila pre nje, a koju su minirali neprijateljski vojnici pri povlačenju iz grada.
Naime, u Sremskoj Mitrovici železnička stanica postoji znatno više od jednog veka. Jer, 10. decembra 2018. godine navršiće se 135 godina od izgradnje železničke pruge Inđija – Mitrovica i dolaska prvog voza u stanicu Sremska Mitrovica. Prvi voz je prošao 1883. godine, a godinu dve pre toga na lokaciji dva kilometra udaljenoj od centra grada izgrađena je prva železnička zgrada.
Bila je to, vidi se na osnovu sačuvanih fotografija, po tipu i načinu gradnje tipična železničarska zgrada kakve su postojale u Austrougarskoj monarhiji. Po tipu je bila jednospratnica sa naglašenim srednjim rizalitetom nadvišenim trouglovnim timpanima. Pretprostor iz koga se pristupalo u pružni kolosek bio je nakriven jednostavnom nadstrešnicom oslonjenom na stubove.
Sadašnju zgradu železničke stanice u Sremskoj Mitrovici, sagrađenu 1945. godine, projektovao je poznati arhitekta Gojko Todić, iz Novog Sada. Veliki stručnjak koji je radio u Ministarstvu građevina, formiran je kao planer i arhitekta u periodu između dva svetska rata, a bio je autor projekata za mnoge značajne zgrade u Beogradu i drugim gradovima.
– Odmah po oslobođenju prišlo se obnovi porušenih zgrada i saobraćajnica, naročito je bila važna železnička pruga kojom je dopremano sve što je vojsci trebalo na frontu. Dok su trajale borbe za oslobođenje doneta odluka da se izgradi nova zgrada stanice u Mitrovici. Ti radovi su trajali od maja do septembra 1945. godine. Prvo su se, uz velike napore, morale raščistiti ruševine oko stare zgrade, potom dovući materijal i u vrlikoj oskudici , uz velika odricanja trebalo je podići zgrada nove železničke stanice – podseća Tatjana Jesretić a istorijske podatke.
Najviše udela u podizanju zgrade dali su stanovnici Sremske Mitrovice i okolnih sela, a delimično je na ovom poslu korišćena stručna snaga nemačkih zarobljenika. Sve u svemu zgrada je sagrađena po planu, a na njenoj fasadi postavljena je ploča na kojoj piše da je to prava zgrada sagrađena u novoj Jugoslaviji. Za kratko vreme prve posleratne godine završen je i obelisk ispred zgrade spomenik posvećen oslobođenju grada. Sve su to Mitrovčani dobili na dar povodom prve godine oslobođenja nakon Drugog svetskog rata.
Sa Orijent ekspresom u svet
Do izgradnje železničke pruge i stanice Mitrovica je imala samo rečnu vezu sa svetom.Zato su građani rado koristili ovaj vid prevoza, a on je bio posebno dragocen privredi. Štampa je zabeležila da su Mitrovčani za Duhove krajem 20. veka u velikom broju koristili popust na železnici i putovali do Budimpešte. Razvoj dakako nije stao. Od 1891. do 1893. građena je pruga Mitrovica – Vinkovci. Zabeleženo je i da je 1893. prugom pored Mitrovce prošao prvi istočnoevropski voz, poznati Orijent ekspres.

Jedno reagovanje na “Odoleva vremenu i promenama”
Otkud Vam ove informacije? Gojku Todicu se 1944. godine, kada partizani ulaze u Beograd, gubi svaki trag jer je bio dvorski arhitekta, u službi dinastije. Kako je onda projektovao stanicu 1945? I nije iz Novog Sada, već iz Beograda.