Vođeni željom da osnuju prvu specijalizovanu Vinogradarsko – vinarsku zadrugu „Sveti Trifun“, vinogradari i vinari iz Vojvodine – Novog Sada, Iriga, Titela, Temerina, Slankamena, Surduka…održali su početkom prošle nedelje inicijativni sastanak u Inđiji. Sastanak je organizovala Agencija za ruralni razvoj opštine Inđija u saradnji sa Zadružnim savezom Vojvodine. O ciljevima i namerama ovakvog organizovanja mr Jelena Nestorov Bizonj, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine kaže:
– Na ovom području ima prostora za osnivanje ovakve vrste specijalizovane zadruge koja ima svojih prednosti u odnosu na druge oblike organizovanja. Tu, pre svega, mislim na ekonomski interes proizvođača koji se ogleda u omasovljavanju nabavke i prodaje. Suština je u objedinjenoj nabavci repromaterijala, objedinjenim uslugama i prodaji, što kada se radi u većoj količini je za proizvođača povoljnije. To je način da se dođe do profita i održi primarna proizvodnja.
U Vojvodini je do sada bio odomaćen tip opštih zemljoradničkih zadruga iz razloga što su naša poljoprivredna gazdinstva orijentisana na više vrsta proizvodnje. Malo je gazdinstava koja se bave samo vinogradarstvom ili samo voćarstvom, već je obično prisutna kombinacija klasičnih ratarskih kultura. Krenuo je trend specijalizovanih zadruga koje, kako tvrde stručnjaci, treba podržati tamo gde to ima smisla raditi. Fond za razvoj poljoprivrede Vojvodine je jedna od finansijskih institucija koja će podržati osnivanje prve specijalizovane vinogradarsko-vinske zadruge u Vojvodini.
– Naše četiri kreditne linije odnose se na vinogradarstvo, tačnije na podizanje autohtonih sorti vinove loze, da bi to posle prešlo u komercijalne sorte. Zatim, dajemo podršku za kupovinu opreme u vinogradarstvu, ova kreditna linija biće objavljena narednog meseca, kredit se daje na pet godina, greis period je tri godine, kamatna stopa je dva posto na godišnjem nivou. Maksimalan iznos sredstava koja se dodeljuju iznosi 10.000 evra po korisniku, rekao je Jožef Sabo, direktor Fonda za razvoj poljoprivrede koji je preporučio vinogradarima da gaje autohtone sorte vinove loze, domaće vino koje će preporučiti turistima. Do sada je dodeljeno preko 150 kredita iz pomenutog fonda, a iznos premašuje 700.000 evra.
Do pre pedeset godina svako seosko domaćinstvo je imalo vinograd na terenima nepristupačnim za ratarske kulture. Pilo se domaće vino a ne pivo. Danas je sumorna slika kada se na padinama Fruške gore umesto vinograda vide kukuruz i pšenica gde im mesto nije, ne samo zbog prinosa već što pospešuju eroziju zemljišta.
Zadrugama treba omogućiti bolje uslove na tržištu i povoljnije uslove za rad na lokalu u odnosu na ostale privredne subjekte. Osnivačka skupština specijalizovane Vinogradarsko – vinarske zadruge održaće se, po svoj prilici, u februaru na dan Svetog Trifuna.
Z.G.S.