Arheološka iskopavanja na prostoru severnog dela kompleksa Carske palate Sirmijuma (lok. 85) u Sremskoj Mitrovici privode se kraju. Otvorene su tri sonde pored glavne zgrade Muzeja Srema, istočno od lokacije na kojoj se radilo u periodu od 2002. do 2005. godine. Planirano je da stručnjaci Arheološkog instituta u Beogradu, zajedno sa kolegama iz Muzeja Srema, okončaju terenske radove i obradu pronađenih predmeta do 29. oktobra.
Ovogodišnja iskopavanja potvrdila su zaključke do kojih se došlo tokom prethodnih kampanja, kada su otkriveni ostaci moćnog kasnoantičkog objekta, najverovatnije žitnice (horeuma). Ta građevina se nalazi u ekonomskoj zoni Carske palate, a objekat istraživan ove godine je na samoj granici njene ekonomske i rezidencijalne zone.
– Otkriven je kompaktan antički pod, veoma precizno datovan nalazima novca careva Gracijana i Valensa iz sedme decenije IV veka iznad njegovog nivoa i emisijama iz prvih decenija istog stoleća u donjim slojevima. Građevini kojoj je ovaj pod pripadao prethodili su stariji objekti čiji su zidovi bili ukrašeni freskama, od kojih su pronađeni brojni fragmenti. Vredan pomena je i nalaz jednog prstena od karneola – poludragog kamena crvenkaste boje – kaže za „Sremske novine“ rukovodilac naučno-istraživačkog projekta Sirmijuma dr Ivana Popović, naučni savetnik Arheološkog instituta.
Inače, Ivana Popović je obavila razgovore sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice Ljubišom Šulajom, u vezi radova na konzervaciji i prezentaciji ovog lokaliteta. Dogovoreno je da se održi sastanak predstavnika ovog zavoda, Muzeja Srema, Grada Sremska Mitrovica, Arheološkog instituta i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture radi sagledavanja najboljih opcija za predstavljanje objekata otkrivenih od 2002. godine do danas. Reč je ne samo o ostacima antičkih građevina, već i srednjovekovne crkve sa kriptom.
Izuzetna freska sa predstavom Marije Magdalene, otkrivena u kripti crkve još 2003. godine, biće konzervirana i preneta u Muzej Srema radi izlaganja. Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture upravo rade na fiksaciji boja i pripremama za skidanje ove freske sa postojećeg zida, na kojem zbog temperaturnih oscilacija nikako ne sme da ostane. Ukoliko se svi otkriveni objekti na ovom lokalitetu konzerviraju i učine dostupnim publici, smatra dr Ivana Popović, Sremska Mitrovice će, pored natkrivenog dela Carske palate, dobiti još jednu, s njom povezanu, vrednu ambijentalnu celinu. Ona će građanima i turistima ukazati na značaj rimskog Sirmijuma, ali i studentima arheologije poslužiti kao primer višeslojnog lokaliteta, sa ostacima iz predrimskog, rimskog i srednjovekovnog perioda.
D. Poznanović