Sremska Mitrovica – Mada to izgleda pomalo nestvarno, naselje koje na ovom istom mestu obitava više od dva milenijuma, Sremska Mitrovica (uključujući rimsku koloniju, antički Sirmijum, Civitas Sancti Demetrii, Dimitrovicu, Mitrovicu), ima tek nekoliko publikacija monografskog tipa. Praistorijom se uglavnom bavio Dragan Popović, o rimskoj carskoj prestonici pisali su mnogi (N. Vulić, V. Popović, N. Dival, M. Mirković, P. Milošević, M. Jeremić, I. Popović…), o kasnijim vremenima E. Čelebija, B. Ferjančić, S. Ćirković, B. Đurđev, S. Gavrilović, N. Lemajić…, takođe i I. Bajić, J. Udicki, B. Vasilić, R. Prica, M. Lesek, M. Mitrović, D. Vuletić, B. Čekerinac…
Uz sve pomenute i brojne druge ozbiljne autore (naučnike, stručnjake raznih profila, istraživače, publiciste, novinare), na stotine i stotine imena, grad je do danas, nažalost, stekao samo mali broj opsežnijih, celovitijih knjiga o svom postojanju i istorijskom hodu. Pomenimo tek one “rimske” iz pera Petra Miloševića (2001), Vladislava Popovića (2003) ili Miroslave Mirković (2006), srednjovekovnu trgovišnu hroniku Slavka Gavrilovića (1984), takođe mitrovačke monografije (zbornike) iz 1969. i 1987. godine.
Ovom nizu sada se pridružuje i jedan uporni istraživač i hroničar, novinar po vokaciji, a lingvista po struci, mr Živko A. Popov, sa svojom novom knjigom Mitrovica grad i ljudi u vremenu (Zavod za zaštitu spomenika kulture, Sremska Mitrovica 2010). Njegovi “zapisi o Mitrovici i Sremu”, kako sam autor kaže, uglavnom objavljivani u radijskoj emisiji Neka kuca srce moga Srema, skoro deceniju i po upoznavali su slušaoce sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom ovoga kraja, od najstarijih vremena do polovine 20. veka. Bile su to priče o antičkom Sirmijumu, budućoj rimskoj carskoj prestonici, o srednjovekovnom gradu, šeher – varoši, o vremenima turske, austrougarske i fašističke okupacije, ali pre svega o ljudima, događajima i dostignućima kojima grad može i mora da se ponosi.
Iako mnogi Mitrovčani nisu dovoljno poznavali prošlost svoga grada, to ih nije sprečavalo da ga vole i, čak, pre dve decenije osnuju pokret simboličnog naziva “Ja volim Mitrovicu”. Iz njegovih nedara su iznikli časopis za nauku, umetnost i kulturu “Sunčani sat”, jedinstveni Festival besedništva, pa i pomenuta radio emisija – predložak ove nove monografske knjige.
– Osnivači Pokreta bili su: mr Dragan Martinović, Dušan Poznanović, dr Petar Milošević, Vesna Spasojević, Dragan Hadži-Stević i mr Živko Popov, poneti jednom jedinom željom da sugrađanima pruže što više podataka o gradu i ljudima u vremenu koje je do sada proteklo, jer samo tako: ako više poznajemo grad i ljude u njemu, moći ćemo i da volimo taj grad. Pokret je iznedrio časopis “Sunčani sat”, ustanovio Festival besedništva, podsticao i davao podršku svim poduhvatima koji su težili da grad dobije lepši izgled – uređene zelene površine, šetališta, fasade, da se uredno obeleže sva značajna i znamenita mesta, da se čuva i očuva staro gradsko jezgro, da grad dobije svoje murale, svoju pešačku zonu, nove sadržaje u kulturi, u društvenom i javnom životu – objašnjava autor ne samo smisao postojanja projekta “Ja volim Mitrovicu”, već i sadržaj svoje najnovije knjige.
Na više od 650 stranica, uz mnoštvo fotografija, razglednica, crteža, mapa i drugog ilustrativnog materijala, Živko A. Popov nudi zaista inspirativno i dokumentovano štivo o svom i našem gradu, Sremskoj Mitrovici. Već i sâmo nabrajanje odeljaka i naslova tekstova u njima zahtevalo bi mnogo prostora. Tek, autor najpre predstavlja Srem kao pozornicu na kojoj će zablistati Mitrovica u punom sjaju, veličini i značaju. Kako su njeni stanovnici podizali svoje mesto, živeli pod raznim zavojevačima, kako i kada su se doseljavali pripadnici brojnih etničkih zajednica, kako je posle ukidanja Vojne granice ovde formirana slobodna opštinska i gradska uprava – samo su neke od uvodnih tema. Podjednaku pažnju, do detalja, autor poklanja svim verskim zajednicama, školama, zanatima i zanatlijama, mitrovačkom plemstvu, kulturi i umetnosti, zdravstvenim ustanovama, pošti, železnici i mostovima, krčmama i gostionicama, kaznioni i zatvorima, varoškim grobljima, štampi, političkom životu, sportu…
Imena zaslužnih građana u nazivima ulica i trgova zauzimaju posebno mesto u knjizi. Međunaslov Drugo lice Mitrovice obuhvata najteže trenutke u dugoj istoriji grada – teška razaranja, pomore, poplave i požare, progone, razbojništva, pljačke i svakojake druge nesreće. Završni odeljci su posvećeni izvorima i svekolikoj literaturi koja je korišćena, značajnim datumima, najpoznatijim istraživačima i piscima, naslovima i njihovim autorima bez kojih svakako ne bi bilo monografije Mitrovica grad i ljudi u vremenu.
D. Poznanović