Problemi pasa lutalica u poslednjih nekoliko godina su sve izraženiji. Njihovom množenju na ulicama doprineli su u mnogome nesavesni građani koji svoje kućne ljubimce kada im dosade puštaju na ulicu. I dok građani od nadležnih traže da preduzmu odgovarajuće mere i zaštite prolaznike i šetače od napada ničijih pasa, nadležni po opštinama muku muče između želja i mogućnosti, od humanog postupanja sa životinjama i smeštaja u adekvatne prostore, do poštovanja zakonskih akata i plaćanja odšteta građanima. Od nedavno postoji i inicijativa Vlade Vojvodine da se tokom godine krene sa sprovođenjem ozbiljne strategije za humano rešavanje problema pasa i mačaka lutalica. Kakva je situacija u Sremu pitali smo po sremskim gradovima.
Inđija – Nadležni u lokalnoj upravi godinama unazad nastoje da se izbore sa problemom pasa lutalica koji su u manjem ili većem broju stalno prisutni na ulicama. Kada je u okviru JKP “Komunalac“ osnovana posebna služba za hvatanje pasa lutalica i kada je obanarodovano da ako neko više ne želi kućnog ljubimca, umesto da otvori kapiju treba da pozove službu ovog javnog preduzeća koja će ga besplatno preuzeti, smatralo se da će ovaj problem u dogledno vreme biti rešen.
– Na žalost nije, iako naša služba u roku od 24 časa dođe da preuzme psa. Pasa na ulicama i dalje ima, doduše, daleko manje nego ranije ali je ovaj problem stalno prisutan, kaže Slavko Puvača, direktor “Komunalca“.
Problem pasa lutalica je dežurna tema na sastancima Sistema 48 u okviru analize rada JKP “Komunalac“. Na jednom od poslednjih sastanaka Siniša Filipović, zamenik predsednika opštine Inđija je naložio da se angažuju domari u osnovnim školama, da zatvaraju kapije školskih dvorišta jer su u njima primećeni psi lutalice.
Nagoveštaj da će Veterinarska stanica u Inđiji prerasti u komunalno preduzeće daje nadu da će se u okviru ovog javnog preduzeća formirati adekvatna služba koja bi brinula o svim napuštenim životinjama pa i o psima. Do tada je na savesti građana da brinu o svojim kućnim ljubimcima, da ih drže u svom dvorištu. Ako ih više ne žele treba da pozovu “Komunalac“ koji će ih besplatno preuzeti kako bi time predupredili eventualne traume kod dece i odraslih prilikom neprijetnih sustreta na ulici, sugerišu nadležni u inđijskoj opštini.
Z.G.S.
Sremska Mitrovica – Prema podacima Uprave za budžet i finansije Grada Sremska Mitrovica, tokom prošle godine registrovano je 18 predmeta vezanih za ujede pasa lutalica zbog kojih je, po presudama suda, a za pretrpljenu psihičku i fizičku bol iz gradske kase isplaćeno ukupno 2,76 miliona dinara. Prosečna odšteta „po ujedu“ sa naknadom sudskih i troškova vakcinisanja iznosila je oko 154.000 dinara, izračunali su u gradskoj upravi.
Ovi podaci dovoljno govore da problemi građana sa psima lutalicama nisu mimoišli ni Sremsku Mitrovicu. U ovom gradu, inače, još ne postoji azil za pse već privremeno prihvatilište. Ono se nalazi na lokaciji mašinske baze JKP „Komunalije“ i u sastavu je RJ „Zoohigijena“ koja je, uz ostalo, nadležna za uklanjanje pasa i mačaka lutalica sa javnih površina grada i prigradskih naselja. Kapacitet prihvatilišta je oko 50 pasa i za njegovo funkcionisanje dobijena su neophodna rešenja, saznajemo od Vesne Ristanović, rukovodioca radne jedinice „Zoohigijena“.
– Nakon hvatanja i dovoženja psi u prihvatilištu provedu određeno vreme. Među njima ima i čipovanih pasa, a ovaj vremenski rok daje mogućnost njihovim vlasnicima da se jave službi, eventualno pronađu i odvedu kućnog ljubimca, objašnjava Vesna Ristanović, dodajući da je u planu opremanje prihvatilišta i gradnja prilaznog puta.
Zaposleni u služba su svakodnevno na terenu osim subote i nedelje kada dežura po jedan radnik. U hitnim slučajevima radi se kad god zatreba. Svaki pas obavezno prođe proveru zdravstvenog stanja, jer „Zoohigijena“ sarađuje sa veterinarima.
Prema podacima sa zvaničnog sajta „Komunalija“ ova radna jedinica od opreme ima kombi vozilo, mreže, sajle i pušku za uspavljivanje životinja. Bolji poznavaoci prilika u istoj oblasti smatraju da bi služba „Zoohigijene“ trebala da bude ne samo znatno bolje opremljena već i da zapošljava veći broj radnika, a sredstvima koje grad plaća za odštete možda je mogao da se bar počne da gradi adekvatan azil.
S.Đ.
Šid – Krajem prošle godine u okviru Javno komunalnog preduzeća „Standard“ sa radom je počelo privremeno prihvatilište za pse. Još prošle godine kupili su putničko vozilo koje su prilagodili transportu pasa, a komunalci su napravili sami i boksove. Prihvatilište se nalazi na prostoru Vašarišta gde trenutno postoji pet boksova u kome privremeno boravi dvadesetak pasa.
Kako nam je rekao Dragan Petrović, rukovodilac službe ZOO higijene u “Standardu“ zaposleni u ovoj službi svaki dan obilaze teren, idu na određene lokacije po dojavama građana, a prema njegovoj proceni gradskim ulicama svakodnevno krstari više od 400 napuštenih pasa.
– Nakon hvatanja i smeštaja u prihvatilište, psi imaju odgovarajući tretman. Najpre idu u poseban boks gde se posmatraju, zatim im obezbeđujemo veterinarski pregled i – ukoliko je to potrebno, adekvatno lečenje, a kod nas redovno dobijaju i granuliranu hranu i vodu. Na osnovu opštinske odluke psi kod nas borave 72 sata, a ukoliko se u tom roku ne javi vlasnik, onda ih dajemo na udomljavanje – objašnjava Dragan Petrović, rukovodilac ZOO službe, dodajući da se štenci drže u posebnom boksu.
Prema rečima Romka Papuge, načelnika Opštinske uprave Šid, tokom protekle godine iz opštinskog budžeta na ime ugriza pasa lutalica je isplaćeno oko 470 hiljada dinara, koliko je i bilo predviđeno planom za tu godinu.
– Ove godine u budžetu smo planirali oko 500 hiljada za tu namenu. Do krja marta isplatili smo 93.000 dinara za jedan ugriz, iako ih je bilo više. Ali, ostali postupci su u toku – rekao je načelnik Romko Papuga.
S. M.
Stara Pazova – Zakon o veterini, Zakon o dobrobiti životinja i opštinski Program o smanjenju povećane populacije pasa i mačaka lutalica, samo su delom zaživeli u staropazovačkoj opštini, jer njihova dosledna primena iziskuje značajna sredstva kojih sada nema dovoljnoo, a nisu se stekli ni ostali neophodni uslovi da bi se rešio problem napuštenih životinja od strane nesavesnih vlasnika.
Milenko Bubonja, rukovodilac opštinskog odeljenja za stambeno-komunalne, inspekcijske poslove i zaštitu životne sredine smatra da se postojeći problem mora sistematski rešavati i to, izgradnjom prihvatilišta i sterilizacijom pasa. Takođe, treba odabrati i veterinarsku ustanovu koja će taj posao obavljati.
– Mi smo napravili idejni projekat za prihvatilište za pse, kao i za pansion (gde ljudi mogu pse ostaviti prilikom odlaska na godišnje odmore i slično) i za deo gde će se obavljati veterinarski zahvati na psima. Tako da bi to bio jedan kompleks u lepom parkovskom ambijentu gde bi ljudi sa decom mogli dolaziti da gledaju pse za usvajanje, a da nemaju utisak da su životinje u logoru. U procesu smo usklađivanja Prostornog plana i u njegovim izmenama i dopunama određen je prostor kod Gradske deponije za mesto gde ćemo u perspektivi graditi prihvatilište za pse i depo za animalni otpad, – rekao je za „Sremske novine“ Milenko Bubonja i objasnio da je reč o parceli od 70 ari pored koje prolazi infrastruktura i koja je dovoljno udaljena od naselja kako lavež ne bi ometao mir građana. Milenko Bubonja je kazao da Opština Stara Pazova i sada izdvaja ogromna sredstva za rešavanje problema pasa lutalica koji je u nadležnosti JP “Čistoća” koja je obavezna da u skladu s Zakonom rešava taj problem. Međutim, njihov problem je u malom kapacitetu objekta koji trenutno koriste i u koji, u jednom momentu ne može stati više od tridesetak pasa.
– I pored velikih sredstava koje opština prenosi ovom javnom preduzeću, po brojnosti pasa lutalica na ulicama, stiče se utisak da se, skoro na tom planu ništa ne radi. Moje lično mišljenje je da takav problem imaju sve opštine u okruženju i da ovaj problem možemo samo sistematski rešavati, udruženi uz pomoć i sufinansiranje Pokrajne – naglašava Bubonja i podseća da, po Zakonu i pravilnicima koje donosi Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za veterinu, svaki pas u dvorištu mora da bude vakcinisan i obeležen. Ako je obeležen onda mu se zna i vlasnik koji je za napuštenu životinju odgovoran. Ali, na terenu kontrolu vakcinisanih i čipovanih pasa vrši Republička veterinarska inspekcija, koja je u našem okrugu malobrojna i koja mora da rešava krupnije probleme, tako da bi po rečima Bubonje, u ovaj posao u skladu s opštinskom odlukom, morala da se uključi i komunalna inspekcija.
G.M.
Ruma – Psi lutalice su bili veliki problem u Rumi, sve do pre dve godine kada je napravljen azil. Problema ima i sada, ali manje. U proseku, na svakoj drugoj sednici Opštinskog veća razmatra se tačka – nadoknada građanima zbog ujeda pasa lutalica, bude po desetak zahteva, a ti iznosi kreću se od sto do 200 hiljada dinara.
Kako u novije vreme stvari stoje sa psima i mačkama lutalicama, pitali smo ovih dana tehničkog direktora JP “Komunalac“ Branka Jovičića:
-To što Ruma ima ustvari nije klasičan azil u kome se životinje trajno zbrinjavaju, već je to prihvatilište za pse i mačke lutalice. Prihvatilište je otvorenog i zatvorenog tipa, životinje koje se tu nađu imaju tokom 24 sata veterinarski nadzor i hranu. Naravno, postoji i služba za hvatanje pasa lutalica. Od kako funkcioniše prihvatilište, ujedi su smanjeni bar za deset puta.
K.K.
Jedno reagovanje na “Ničiji psi šetaju gradom”
Mnogo pišete o svemu ali ne i o tome da Vaši šinteri hvataju sve živo i tim životinjama se gubi trag. Mnogo para se pere kroz šinteraje po Srbiji a sve preko leđa životinja koje umlaćuju motkama i sličnim „humanim“ metodama. Pozabavite se malo korupcijom i pranjem para kroz sva ta JKP !!