Sve veći broj ratara u Sremu poslednjih godina opredeljuje se za proizvodnju uljane repice, a ova kultura u Srbiji trenutno seje na između 45.000 i 48.000 hektara. Stručnjaci ističu da su glavni razlozi za to slabija isplativost i nestabilni prinosi jarih useva, naročito u uslovima učestalih sušnih perioda.
Ovogodišnji uslovi tokom vegetacije pogoduju repici. Dovoljno vlage u zemljištu omogućilo je dobar razvoj biljaka, dok je pad temperature usporio cvetanje i ostavio više vremena za zaštitu od insekata. Prema ocenama stručnjaka, ukoliko u naredne tri nedelje ne bude kasnih mrazeva koji mogu oštetiti cvetove, mogu se očekivati dobri prinosi, uz uslov da se primene sve neophodne agrotehničke mere.
Najbolje stanje trenutno je na njivama gde je proizvodnja sprovedena uz potpuno poštovanje tehnologije gajenja. Ipak, konačni rezultati biće poznati tek nakon žetve. Podseća se da su prošle godine prosečni prinosi iznosili od tri do tri i po tone po hektaru, dok su na pojedinim parcelama dostizali i četiri tone.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u setvi 2024/2025. godine uljana repica bila je zastupljena na oko 48.000 hektara, sa prosečnim prinosom od tri tone po hektaru, što ukupno iznosi oko 145.000 tona.
Osim ekonomskog značaja, uljana repica ima i široku primenu u industriji. Seme bogato uljem koristi se za proizvodnju jestivog ulja, ali i biodizela kao alternativnog goriva. Procene pokazuju da se sa jednog hektara može dobiti oko 400 litara biodizela, a u povoljnim uslovima i više.
M.S.
