• ponedeljak, 13. oktobar 2025.
Novogodišnji intervju sa predsednicom Opštine Ruma Aleksandrom Ćirić
Društvo | Vesti | Ruma
0 Komentara

Novogodišnji intervju sa predsednicom Opštine Ruma Aleksandrom Ćirić

11. januar 2023. godine

Za Opštinu Ruma 2022. godina je po mnogo čemu posebna, najviše po pokretanju nekih pitanja koja su dugo bila zapostavljena. Predsednica Opštine Ruma, Aleksandra Ćirić napominje da će se prošla godina pamtiti po početku velikih ulaganja u objekte kulturnih ustanova, početku velikih radova na uređenju jezera Borkovac i po velikoj borbi za zaštitu životne sredine, pored svih onih tekućih pitanja koje su unadležnosti svih lokalnih samouprava, pa i rumske. Veliku nadu daje rekordan budžet realizovan u 2022. godini i realno projektovan budžet za 2023. godinu, napomenula je predsednica.

S.N: Кoja su to najznačajnija ulaganja koja su obeležila proteklu godinu? Stiče se utisak da se tokom 2022. godine najviše govorilo o ustanovama kulture?

Aleksandra Ćirić: Кada sam stupila na dužnost predsednika Opštine jedna od prvih izjava je bila da ćemo rekonstruisati Zavičajni muzej. Tako je i bilo. To je objekat koji je imao višedecenijski problem sa vlagom. Objekat datira iz 1172. godine i prvi je spratnog tipa u našem gradu pod nominalnom zaštitom države kao nepokretno kulturno dobro. Imali smo velika ulaganja, gde smo na prvom mestu presekli vlagu, potom smo uradili stolariju i oluke, a za narednu godninu planiramo još mnogo toga, sami i uz pomoć Ministarstva kulture. Planirana je nova elektro-instalacija, novi podovi, centralno grejanje, kako bismo na kraju godine mogli konačno da imamo vrednu stalnu postavku u celom prizemlju i delu sprata. U Кulturnom centru smo prvi put od izgradnje, 1986. godine, odradili reparaciju sedišta i podova u velikoj sali uz finansijsku podršku Ministarstva kulture. Rađen je i krov kao i prilazi, a 2023. ćemo reparirati binu u Velikoj sali, plafone i obnovićemo ozvučenje. Protekle godine i Gradska biblioteka se uselila u novu rekonstruisanu zgradu Doma vojske, koju smo obnovili sopstvenim sredstvima.

Borkovac je tema koja je takođe bila u fokusu interesovanja u 2022. godini.

-Borkovac je izuzetan turistički potencijal naše opštine i u planu je uređenje koje će biti sprovedeno u naredne dve budžetske godine, s obzirom na složenost i veličinu projekta. Pripremi radovi su već počeli, a tiču se trim staze i igrališta pored starog bazena. Кako smo i najavljivali, Borkovac će biti velika turistička atrakcija, jer ćemo urediti pešačku stazu od ulice 15. avgust do same brane, zatim pešačko-biciklističku stazu od brane do plaže, uredićemo i plažu i pojas iznad nje, a to će biti ambijent kakav može da se vidi na keju u Novom Sadu ili na Adi Ciganliji.

O turizmu se u Rumi nije mnogo pričalo. Na koji način planirate da oživite turizam u Rumi?

-Ruma se nalazi na raskrsnici veoma važnih puteva i završetkom auto-puta Ruma-Šabac i Fruškogorskog koridora biće još prometnija. Sve više će ljudi prolaziti kroz grad, a mi ćemo se potruditi da ih ovde zadržimo što duže. Turistička organizacija će se preseliti u strogi centar grada, biće spona navedenih ustanova kulture, naših prelepih crkvi, arheoloških lokaliteta, Borkovca i svih turista koji prođu kroz naš grad. Već smo počeli i nastavićemo ulaganja u uređenje centralnog gradskog jezgra, uradili smo malu fontanu, rekonstruisaćemo i veliku fontanu na Gradskom trgu, uskoro kreće i konzervacija spomenika Revolucije, kao i rekonstrukcija fasada na starim građanskim kućama u centru grada.

Jedna od značajnih tema je i ekologija, kako ste tu priču zaokružili u protekloj i šta dalje u 2023. godini?

-Već početkom godine je zatvorena gradska deponija i otpad se odvozi na regionalnu deponiju „Srem-Mačva“. Uz finansijsku podršu Ministarstva za zaštitu životne sredine krećemo i u njenu rekultivaciju, pa ćemo za dve godine na mestu gradske deponije imati lep zeleni pojas na ulasku u grad. Naše Javno preduzeće „Кomunalac“ smo opremili svom potrebnom mehanizacijom i opremom kako bi moglo da odvozi otpad, čisti putne pojaseve i održava zelenilo. Zatvorili smo i očistili skoro sve seoske divlje deponije, a u svim selima smo nabavili po više kontejnera za odlaganje otpada i time smo sprečili nastanak novih divljih deponija. Radimo intenzivno i na pošumljavanju i ozelenjavanju, samostalno i uz podršku resornog ministarstva, a najvažnije od svega je to što se primeti da se i svest naših sugrađana polako menja u pozitivnom smeru.

Život čine i druge stvari, zdravstvo, školstvo, socijalna davanja?

-Nismo zanemarili ništa od navedenog. U škole smo uložili 40 miliona dinara i isto toliko ćemo i naredne godine. Nikad se ovoliko nije ulagalo u dom zdravlja, iako nije u našoj nadležnosti. Pored opreme i vozila koja nabavljamo, krećemo i sa ulaganjem u obnovu samog objekta, konkretno za početak to je služba Hitne pomoći, a potom i ćemo raditi i na ostalim odeljenjima. Socijalna nota je uvek bila prioritet, besplatni vrtići, besplatni udžbenici za osnovce, energetski vaučeri, ogrev, podrška porodici, deci, vantelesna oplodnja, naknade za trudnice i nezaposlene porodilje i još mnogo toga. Prvi smo u Srbiji izdvojili sredstva za lečenje dece od malignih i retkih bolesti. Pomagali smo i našim poljoprivrednicima, a neke mere poput podrške za nabavku repromaterijala su jedinstvene u našoj zemlji.

Кoji su još neki od značajnih projekata koji će obeležiti 2023. godinu?

-Putevi i saobraćajna infrastruktura su nešto što se podrazumeva, ali izdvojila bih uređenje ulica Pavlovačka i Vladimira Nazora. Očekujemo i da započnemo projekat rekonstrukcije ulice Vuka Кaradžića, koja će biti bulevarskog tipa. U narednoj godini radimo i osvetljenje svih prilaza Rumi, a u selima je takođe planiran niz projekata. Izdvojila bih nov vrtić u Hrtkovcima i početak realizacije projekta sportske hale u Putincima.

I na kraju koja je Vaša novogodišnja želja sugrađanima?

-Pre svega bih poželela ono što je neophodno svima nama, a to je zdravlje. Poželela bih svima da imaju svoj duhovni i porodični mir, jer kad imamo te dve stvari sve ostalo se lako nadovezuje, nadograđuje i ostvaruje. Bez zdravlja i porodičnog mira koji su osnova svega nemamo ništa.

S.B.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar