Šestogodišnjak Aleksandar Radovanović iz Noćaja atletiku je počeo da trenira prošle godine u maju, a već sada može da se pohvali sa desetak osvojenih medalja. Član je Atletskog kluba „Sirmium“ iz Sremske Mitrovice, a prema rečima mame Svetlane za „kraljicu sportova“ odlučio se sam.
-Aca je hiperaktivno dete, pa smo njegov otac i ja smatrali da bi bilo dobro da počne da trenira, a kako bi pre svega potrošio taj višak energije. U selu imamo fudbalski klub, igra se odbojka, međutim on je sa tada svojih pet godina izrazio želju da se bavi trčanjem i na nama je bilo da ga podržimo. Otac ga je odveo na Atletski stadion u Sremskoj Mitrovici, gde su upoznao i porazgovarao sa trenerima „Sirmiuma“ Goranom Pavlovićem i Slobodanom Macanovićem i učlanio ga u klub – priča Aleksandrova mama Svetlana i dodaje da je prvi trening prošao jako dobro, te da je Aca ostavio lep utisak i da je on sam bio vrlo srećan.

Vrlo brzo i vrlo lako mladi Noćajac se uklopio u klub, gde su ga, ističe Svetlana, prihvatili jako lepo, a s obzirom da je jedan od najmlađih članova, jedan je i od omiljenih među njima.
Aleksandar je prema rečima mame za svoje godine jako ozbiljan, disciplinovan i uporan. Treninge ne voli da propušta i svaki put se razočara ukoliko ona ili njen suprug nisu u mogućnosti da ga odvezu na neki.
– Aca je prilično redovan na treninzima, čak je nedavno i pohvaljen od strane trenera da je jedan od najredovnijih, mada njegovom tati i meni nije uvek lako uskladiti naše, sa njegovim obavezama. Olakšavajuća okolnost je što smo oboje preduzetnici, pa uglavnom uspevamo da se iskombinujemo. Inače, treninge ima najmanje 3 puta nedeljno, a pred takmičenje i više. Кoliko smo mi kao roditelji mogli da zapazimo zaista se ozbiljno radi u klubu, a svakako u prilog tome govore i brojni uspesni atletičara, među kojima je i Aca sa svojih desetak medalja – kaže Svetlana.
Prvo takmičenje na kojem je Aleksandar nastupio održano je prošle godine početkom decembra, odnosno samo par meseci nakon što je počeo da trenira. Tada se oko njegovog vrata naša i prva medalja. Usledila su nova takmičenja, a odličja su počela sa se nižu. Aleksandar je često među najmlađim učesnicima, što njegove rezultate čini još vrednijim.
Od kada je počeo da se bavi sportom Aca, primećuje mama, ponaša se zrelije, samostalniji je i vrlo odgovoran i ozbiljan kada je u pitanju atletika.
– Verovatno sve te neke promene u ponašanju imaju veze i sa njegovim godinama, međutim evidentno je da trener Goran Pavlović koji radi sa njim, ima jako veliki istakla bih pozitivan uticaj na Acu. Sluša ga, poštuje i to mi se sviđa. Počeo je na primer da jede voće redovno, a to ranije nije činio – dodaje mama.
Aca kroz osmeh kaže kako obožava atletiku i da jedva čeka novo takmičenje.
-Ja jako volim da trčim i jako sam srećan kada osvojim neku medalju. Mama i tata uvek navijaju za mene, a trener me pohvali. Meni je u klubu baš lepo, nekada se umorim na treningu, ali nema veze – kaže mladi Aca, velika atletska nada „Sirmiuma“.
D. Tufegdžić