• ponedeljak, 11. decembar 2023.
Čuvari stare sorte Seduše
Društvo | Reportaža | Beočin
0 Komentara

Čuvari stare sorte Seduše

26. januar 2022. godine

Piše: Sanja Mihajlović

Foto: N. Milošević

Priča o vinariji “Šijački” iz Banoštora, jednoj od deset registrovanih vinarija u ovom selu, zapravo je priča o porodici koja se već četiri generacije brine o svojim vinogradima i pravi autentična vina po kojima su postali poznati od Kanjiže do Pirota.

Osim toga, vinarija “Šijački” je jedina na svetu koja gaji i pravi vino od Seduše – autohtone sorte grožđa koja se prvi put u zapisima pominje krajem 18. veka. Ova sorta je bila zastupljena u uskom lokalnom području Srema na granici sa Hrvatskom i nekada je bila poznata pod imenom Sremska zelenika crna.

Kako nam je ispričala Ivana Šijački Majoroši, priča o Seduši je specifična zbog emocija koje nosi sa sobom, a počinje sa bakom Ljubicom koja se udala u porodicu Šijački uprkos upozorenjima majke da u toj porodici ima puno da se radi, pogotovu u vinogradu.

– Baka je inače bila alergična na alkohol i nije pila vino, ali je skoro ceo svoj radni vek provela u vinogradu. Upravo njena uporna priča o jednoj sorti navela je mog pokojnog oca da se upusti u desetogodišnju avanturu spašavanja Seduše od nestajanja. Sorta je bila skoro istrebljena, jer je vinograd bio toliko star da nije zadovoljavao osnovne potrebe i trebao se zasaditi novi. U jednom trenutku otac je odlučio da počne da gaji Sedušu i stare vinograde je obnavljao, kalemio i umnožavao celu jednu deceniju. Tek 2016. godine, vinograd je bio spreman za svoju prvu berbu. Prvi vinograd pod ovom sortom posađen je na zemlji koju je baka svojevremeno donela u miraz, a baki u čast, naše komercijalno vino na etiketi nosi njen lik. Sada Sedušu imamo na svega pola hektara, ali to je dovoljno da proizvodimo komercijalno vino, oko 2.000 do 2.500 boca godišnje. Seduša je veoma bujna i osetljiva sorta koja zahteva redukciju roda kako bi u vinu pokazala svoj maksimum. Ona daje vina izrazito voćnog karaktera, umerenog intenziteta i odlične svežine. Osim mirisa trešnje, ringlova, šljive i crvenog voća, primetne su i cvetne note, kao i mineralno – zemljani karakter. Iako je umerene punoće, vino ima čvrstu strukturu, fine tanine i dobre, umerene kiseline – ovako priča o vinu proizvedenom od sorte Seduša Ivana Šijački Majoroši, četvrta generacija u porodici u ovom poslu, koja je završila Tehnološki fakultet u Novom Sadu i diplomirala na tehnologiji vina, kako bi mogla da se posveti ovom porodičnom poslu.

Ivana zajedno sa bratom Milenkom, koji je studirao na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, smer voćarstvo i vinogradarstvo, danas vodi ovaj porodični biznis u kome je zadužena za proizvodnju vina i njegovo prezentovanje, dok je bratov deo posla briga o vinogradima.

Specifičnost vinarije “Šijački”, pored autentičnih vina, ogleda se i u etiketama koje predstavljaju članove porodice četiri generacije unazad. Slika pokojnog oca Milana je na italijanskom rizlingu, vinu iz najstarijih vinograda, zelene boje kakve su bile i njegove oči. Šardone je predstavljen slikom brata Milenka, dok je Roze imao čast da ponese Ivaninu sliku. A da nije zaboravljen ni deda, o tome svedoči vino specifičnog naziva Aldumaš, na kome je dedina slika, jer je – kako kaže Ivana, “deda uvek imao povoda i razloga da zove na aldumaš, stari običaj da se za nešto nazdravi i u to ime popije poneka čašica.”

Trenutno vinarija “Šijački” ima oko 17 hektara vinograda, od čega je 13 hektara u rodu, dok su četiri posađena prošle godine. Na ovim površinama su zasadi rizlinga italijanskog i rajnskog, župljanke, šardonea, merloa, seduše, neoplante, frankovke, kaberne sovinjona i muskat hamburga. Sa ovih površina proizvede se godišnje oko 80.000 litara sortnih vina, dok jedan deo grožđa, oko 20 posto, dolazi iz otkupa, od okolnih malih gazdinstava.

– Kapacitet vinarije je veći od onoga što mi sada proizvodimo i nadamo da ćemo uskoro dostići taj projektovani kapacitet od 100.000 litara. Takođe, imamo u planu da dokupimo još neki hektar i tako proširimo vinograde, a onda ćemo raditi i na proširenju smeštajnih kapaciteta kako bismo mogli da proizvodimo i vina za odležavanje, s obzirom da sada prodamo sve što proizvedemo u toku godine. Ovo je veoma ozbiljan posao u kom je potrebno dosta ulagnja, a najvažnije je proizvesti dobro grožđe, jer, bez dobrog grožđa ne može biti ni dobrog vina – kaže Ivana Šijački Majoroši i dodaje i da jedan deo u tajni dobrog vina leži u posvećenosti i pažnji sa kojom se ono pravi, te da se ova porodica trudi da što više neguje i širi vinsku kulturu po čemu je Banoštor već nadaleko poznat.

Nova sorta Neoplanta

Neoplanta je latinski naziv za Novi Sad, što bi u prevodu značilo “novi zasad”. Za “Šijački” vinariju ona predstavlja nešto novo, novu generaciju grožđa i vina, pa otuda i zanimljiva etiketa sa naslikanim malim šakama dece u porodici Šijački, dece Ivane i njenog brata. Etiketa nije stalno ista, jer se kroz godine povećavao broj šaka, a samim tim se i njen izgled menjao, tako da sada na etiketi ima ukupno šest šaka, od šestoro dece iz pete generacije Šijački.

Najtraženiji italijanski rizling i roze

– Naša vina ne mogu da se kupe u marketima, ali se nalaze kao “vino kuće” u puno restorana, dok vino u ekonomičnoj ambalaži našim mušterijama šaljemo brzom poštom. Najtraženiji su nam rizling italijanski i roze muskat hamburg, a italijanski rizling je prva sorta sa kojom smo počeli. Bili su to naši prvi moderni plantažni zasadi i iako će taj vinograd uskoro napuniti 40 godina, mi još uvek beremo grožđe iz njega – kaže Ivana.

Završena rezidba vinograda

Ovih dana u vinogradima Šijački privedena je kraju rezidba. Kako kaže Ivana, s obzirom na iskustvo iz prethodnih godina, ove sezone rezidba je počela nešto ranije i dodaje:

– Već nekoliko godina unazad svedoci smo da u februaru i martu budu izuzetno visoke temperature za taj period, pa smo se iz tog razloga mi potrudili da se rezanje uradi pre februara, jer mora biti završeno pre nego što počne vegetativni period.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: