• utorak, 18. februar 2025.
Rod iz­nad vi­še­go­di­šnjeg pro­se­ka
Ruma
0 Komentara

Rod iz­nad vi­še­go­di­šnjeg pro­se­ka

2. avgust 2011. godine

Đuro Paić

U op­šti­na­ma Ru­ma, Irig i In­đi­ja, oni­ma ko­je svo­jom sa­ve­to­dav­nom de­lat­no­šću po­kri­va Po­ljo­pri­vred­no-struč­naa slu­žba “Ru­ma“, naj­ve­ći let­nji po­sao, že­tva, za­vr­šen je oko Pe­trov­da­na, od­no­sno 12. ju­la. Zlat­no zr­no je ski­nu­to sa svih ve­ćih po­vr­ši­na, po­sle ovog da­tu­ma za že­tvu su osta­le sa­mo ne­ke ma­nje par­ce­le, po­sao je i tu pri­ve­den kra­ju za ne­ko­li­ko na­red­nih da­na.

U rum­skoj op­šti­ni pod pše­ni­com je bi­lo oko osam hi­lja­da hek­ta­ra, dve hi­lja­de ma­nje ne­go pret­hod­nih go­di­na, u in­đij­skoj 4.500 a u iri­škoj tri hi­lja­de hek­ta­ra što ukup­no či­ni 15.250 hek­ta­ra. O di­na­mi­ci že­tve, pri­no­si­ma, ce­ni i skla­di­šti­ma raz­go­va­ra­li smo ovih da­na sa Đu­rom Pa­i­ćem, sa­mo­stal­nim re­fe­ren­tom za bilj­nu pro­iz­vod­nju u rum­skoj Po­ljo­pri­vred­no-struč­noj slu­žbi.

-Pro­se­čan pri­nos pše­ni­ce u ove tri op­šti­ne je 5,2 to­ne po hek­ta­ru. Na po­čet­ku že­tve, kra­jem ju­na, u ju­žnim te­re­ni­ma op­šti­ne za­be­le­že­ni su ne­što ni­ži pri­no­si, oko če­ti­ri to­ne po hek­ta­ru. Naj­ve­ći deo po­vr­ši­na dao je pro­sek od 4 do 4,5 to­ne, ima po­vr­ši­na gde je prosk bio od šest do se­dam to­na – u Ru­mi, Vog­nju, Kra­ljev­ci­ma. U Iri­gu je pro­se­čan pri­nos pše­ni­ce ne­što is­pod če­ti­ri to­ne po hek­ta­ru-ka­že Pa­ić.

Ono što je naj­va­žni­je, pše­ni­ca je do­brog kva­li­te­ta: hek­to­kli­tar­ska te­ži­na je 80 ki­lo­gra­ma, vla­ga je sa po­čet­nih 20 vr­lo br­zo spa­la na 14 pro­ce­na­ta, što je bio znak da je ži­to sprem­no za skla­di­šte­nje. Skla­di­šni pro­sto­ri su sve do­sko­ra pred­sta­vlja­li pro­blem, si­tu­a­ci­ja je sa­da dru­ga­či­ja.

Pše­ni­ca je uglav­nom sme­šte­na u od­go­va­ra­ju­ća skla­di­šta, u si­lo­se. Na rum­skom te­re­nu si­lo­si su kva­li­tet­ni, u nji­ma je sa­da oko 7.500 va­go­na pše­ni­ce. Sve vi­še je po­ljo­pri­vred­ni­ka ko­ji su u me­đu­vre­me­nu iz­gra­di­li sop­stve­ne si­lo­se i ti­me ste­kli mo­guć­nost da če­ka­ju po­volj­nu ce­nu za pro­da­ju ži­ta.

-Još se ne zna ce­na ži­ta, dr­ža­va je po­nu­di­la 20 di­na­ra po ki­lo­gra­mu, skla­di­šta­ri, mli­na­ri i pe­ka­ri još se ni­su iz­ja­sni­li oko ce­ne. Pre­ma ne­kim kal­ku­la­ci­ja­ma, ce­na od 24 do 25 di­na­ra bi oprav­da­la pro­iz­vod­nju ži­ta, da ta pro­iz­vod­nja bu­de is­pla­ti­va. Taj pro­blem se stal­no po­na­vlja, pa i ove go­di­ne ka­da su pri­no­si iz­nad vi­še­go­di­šnjeg pro­se­ka. Ta ce­na tre­ba da se zna već u vre­me za­sni­va­nja pro­iz­vod­nje, ka­ko bi pro­iz­vo­đa­či mo­gli da pla­ni­ra­ju po­vr­ši­ne pod pše­ni­com-ka­že Đu­ro Pa­ić.

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar