U opštinama Ruma, Irig i Inđija, onima koje svojom savetodavnom delatnošću pokriva Poljoprivredno-stručnaa služba “Ruma“, najveći letnji posao, žetva, završen je oko Petrovdana, odnosno 12. jula. Zlatno zrno je skinuto sa svih većih površina, posle ovog datuma za žetvu su ostale samo neke manje parcele, posao je i tu priveden kraju za nekoliko narednih dana.
U rumskoj opštini pod pšenicom je bilo oko osam hiljada hektara, dve hiljade manje nego prethodnih godina, u inđijskoj 4.500 a u iriškoj tri hiljade hektara što ukupno čini 15.250 hektara. O dinamici žetve, prinosima, ceni i skladištima razgovarali smo ovih dana sa Đurom Paićem, samostalnim referentom za biljnu proizvodnju u rumskoj Poljoprivredno-stručnoj službi.
-Prosečan prinos pšenice u ove tri opštine je 5,2 tone po hektaru. Na početku žetve, krajem juna, u južnim terenima opštine zabeleženi su nešto niži prinosi, oko četiri tone po hektaru. Najveći deo površina dao je prosek od 4 do 4,5 tone, ima površina gde je prosk bio od šest do sedam tona – u Rumi, Vognju, Kraljevcima. U Irigu je prosečan prinos pšenice nešto ispod četiri tone po hektaru-kaže Paić.
Ono što je najvažnije, pšenica je dobrog kvaliteta: hektoklitarska težina je 80 kilograma, vlaga je sa početnih 20 vrlo brzo spala na 14 procenata, što je bio znak da je žito spremno za skladištenje. Skladišni prostori su sve doskora predstavljali problem, situacija je sada drugačija.
Pšenica je uglavnom smeštena u odgovarajuća skladišta, u silose. Na rumskom terenu silosi su kvalitetni, u njima je sada oko 7.500 vagona pšenice. Sve više je poljoprivrednika koji su u međuvremenu izgradili sopstvene silose i time stekli mogućnost da čekaju povoljnu cenu za prodaju žita.
-Još se ne zna cena žita, država je ponudila 20 dinara po kilogramu, skladištari, mlinari i pekari još se nisu izjasnili oko cene. Prema nekim kalkulacijama, cena od 24 do 25 dinara bi opravdala proizvodnju žita, da ta proizvodnja bude isplativa. Taj problem se stalno ponavlja, pa i ove godine kada su prinosi iznad višegodišnjeg proseka. Ta cena treba da se zna već u vreme zasnivanja proizvodnje, kako bi proizvođači mogli da planiraju površine pod pšenicom-kaže Đuro Paić.