Ove godine se navršilo sedam decenija od rođenja akademika Dragoša Cvetkovića, čuvenog srpskog matematičara, rođenog Mitrovčanina i jednog od najuspešnijih đaka Mitrovačke gimnazije, naučnika svetskog glasa i renomea. Malo je naših ljudi, poput Cvetkovića, koji su za relativno kratko vreme dosegli do samih naučno-istraživačkih i stručno-pedagoških vrhova, objavili toliko vrhunskih radova, a istovremeno ostali skromni, jednostavni i poštovani (su)građani. U ranoj mladosti, naučnik koji će u svetu postati nesporni autoritet u matematičkoj teoriji grafova, svirao je klavir, pisao priče i recitovao, čak postao ugledno šahovsko ime.
Povodom sedamdesetog rođendana Dragoša Cvetkovića, u redakciji prof. dr Vere Kovačević – Vujčić, nedavno je objavljena knjiga Iracionalno u racionalnom, sa autobiografskim i drugim tekstovima koji osvetljavaju tek deo prebogate radne, stvaralačke i biografske „priče“ svakako jednog od najuglednijih Mitrovčana našeg vremena. Naslovljena je po najdužem i najznačajnijem Cvetkovićevom tekstu u ovoj publikaciji, kojim on obrazlaže poglede na neka važna pitanja naučnog rada i nastave u matematici. Ali, u njoj mitrovački akademik objavljuje i nastavak svojih Autobiografskih beležaka, započetih u ranijim knjigama, kao i inspirativan istorijski esej pod naslovom Prisećanja na državu koje više nema.
Dragoš Cvetković je rođen 6. marta 1941. godine u Sremskoj Mitrovici, gde je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Otac Mladen bio je najpre sveštenik, a potom pravnik, a majka Jelka (rođ. Krstonošić), koja je vodila privatnu gvožđarsku radnju, na Žitnom trgu, kasnije je predavala istoriju u mitrovačkim školama. Dragoš ima dva mlađa brata – Ljubomira, doktora elektrotehničkih nauka i Srđana, internacionalnog šahovskog majstora.
Kada je reč o sećanjima koja najdalje zadiru u prošle dane, Dragoš Cvetković u Autobiografskim beleškama navodi:
– Bio sam odličan đak u svim razredima. Čitao sam Žila Verna, romane o kaubojima i Indijancima i druge. Pisao sam priče, pa čak pokušao da napišem i jedan avanturistički roman. U kući smo imali veliki koncertni klavir, pa je majka insistirala da braća i ja idemo na časove klavira. Majka je svirala klavir, a otac violinu… Pre pravnog fakulteta otac je završio bogoslovski fakultet pa je, prema njegovom kazivanju, bio u jednom momentu i kandidat za položaj vladike… Stoga je bilo sasvim prirodno što sam u kući dobio religijsko obrazovanje. Slavili smo očevu slavu, Svetog Nikolu, i majčinu – Svetog Mratu. Nekoliko puta sam u pravoslavnoj crkvi u Sremskoj Mitrovici učestvovao s recitacijama u prigodnom programu za Svetog Savu. Kasnije sam u školi, budući dobar đak, dobro naučio i marksizam koji sam usvojio kao pogled na svet.
Gotovo kompletna karijera Dragoša Cvetkovića – studentska, pedagoška, istraživačka i naučna – biće vezana za matični Elektrotehnički fakultet u Beogradu. Na njemu je, 1964, diplomirao na Odseku za tehničku fiziku, potom stekao i doktorat matematičkih nauka, 1971, sa tezom iz teorije grafova. Tu je prošao kroz sve predavačke faze, da bi 1986. bio izabran za redovnog profesora na Katedri za matematiku. Za dopisnog člana SANU izabran je 1985, a za redovnog 1994. godine. Pošto je, 2006, otišao u penziju, naučnu aktivnost nastavlja u Matematičkom institutu SANU.
Njegova ugledna koleginica i saradnica dr Vera Kovačević – Vujčić napominje da se Cvetković, u širem smislu, bavi tzv. diskretnom matematikom. Dominantna grana matematike mu je „svakako teorija grafova, ali njegovi radovi i knjige zahvataju i razne probleme kombinatorike, linearne algebre, teorije kodova, kombinatorne optimizacije, veštačke inteligencije i računarstva. U svetu je poznat kao ekspert za spektralnu teoriju grafova.“
Objavio je više od 200 naučnih radova u inostranim i domaćim časopisima i zbornicima sa naučnih konferencija i oko 70 knjiga, od kojih su mnoge doživele ponovljena izdanja. Najpoznatija mu je monografija Spectra of Graphs (koautori M. Doob i H. Sachs), prva i jedina te vrste u svetu koja je doživela tri engleska izdanja i prevod na ruski jezik. Kasnije, ona će dobiti i svoj nastavak, ali i niz drugih knjiga sa rezultatima najnovijih istraživanja. Od knjiga na srpskom jeziku pominjemo tek nekoliko: Teorija grafova i njene primene, Diskretne matematičke strukture – matematika za kompjuterske nauke, Kombinatorika – klasična i moderna…
Zanimljivo je da akademik Dragoš Cvetković nalazi vremena i za pisanje tzv. popularnih knjiga, zasnovanih na činjenicama iz matematike, odnosno teorije grafova, kao što su Zanimljiva matematika – preferans i Zanimljiva matematika – šah. Za „svoju dušu“, osećajući to kao intimnu obavezu i lično viđenje, avgusta 2010. godine je napisao Prisećanja na državu koje više nema, sopstveni pogled na istoriju socijalističke Jugoslavije (bratstvo i jedinstvo, samoupravljanje, politika nesvrstanosti…).
Dušan Poznanović