• nedelja, 9. novembar 2025.
Mitrovčanin Zlatko Šimonjik nosilac viteškog ordena Svetog Đorđa
Društvo | Hronika | Sremska Mitrovica | Projekti
0 Komentara

Mitrovčanin Zlatko Šimonjik nosilac viteškog ordena Svetog Đorđa

17. oktobar 2025. godine

Počeci viteškog reda Svetog Đorđa sežu daleko u prošlost u 14. vek i početak Ugarskog kraljevstva. Osnovan je radi čuvanja kraljevske porodice, a posvećen i odan hrišćanstvu i moralnim načelima. Deluje u Mađarskoj, Austriji, Srbiji, Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Najmasovniji skup organizuje se svake godine aprila meseca u subotu pre Dana Svetog Đorđa u mađarskom gradu Višegradu.

Ove godine 26. aprila održana je Godišnja skupština Viteškog reda Svetog Đorđa, kao i svečana inauguracija kandidata koji su predloženi za vitešku titulu. Ceremonija je započeta u crkvi, svetom misom, sa ciljem jačanja kohezije zajednice i u čast kandidata koji se postavljaju.  Nakon mise, kolona vitezova uputila se prema Kraljevoj palati. Svečana ceremonija postavljanja vitezova – uz prigodan hor i umetnički program – održana je u viteškoj sali Kraljeve palate u Višegradu. Nakon pozdravnog govora budući vitezovi su položili svečanu zakletvu, a zatim su pojedinačno prilazili na inauguraciju. Zaslužnim vitezovima su na sastanku koji je usledio dodeljena imenovanja i ordeni za izuzetan dobrotvorni, obrazovni i naučni rad.

Među novoprimljenim vitezovima našla su se i tri kandidata iz Vojvodine. Jedan od njih, a ujedno i jedini iz Srema, je Zlatko Šimonjik iz Sremske Mitrovice. Viteški orden svetog Đorđa dodeljuje se iz različitih oblasti, a Zlatko ga je zaslužio svojim dugogodišnjim zalaganjem za očuvanje i negovanje kulture i tradicije Mađara u Sremu, kao i za posvećenost veri i negovanju dobrih međuetničkih odnosa u svojoj zajednici.

Ovaj orden nije samo titula, već i velika odgovornost, a Zlatko je svestan svoje duhovne i moralne obaveze da i dalje bude primer vrlina i humanosti.

Mitrovicai Zlatko Simonyik a Szent György Vitézi Rend lovagi érdemrendjének birtokosa

A Szent György Vitézi Rend kezdetei egészen a 14. századig, a Magyar Királyság kezdetéig nyúlnak vissza. A rend alapítása a királyi család védelméhez kötődik, és a kereszténységhez, valamint az erkölcsi elvekhez való hűséget képviseli. Tevékenysége jelen van Magyarországon, Ausztriában, Szerbiában, Horvátországban, Olaszországban, Szlovéniában, Németországban és Nagy-Britanniában. Legnagyobb rendezvényüket minden év áprilisában tartják, Szent György napja előtti szombaton, a magyarországi Visegrádon.

Idén április 26-án került sor a Szent György Vitézi Rend éves közgyűlésére, valamint az új lovagi címre jelölt tagok ünnepélyes avatására. A ceremónia szentmisével kezdődött a templomban, amely a közösségi összetartozás megerősítését és a jelöltek tiszteletét szolgálta. A mise után a lovagok felvonulása a Királyi Palotához vezetett. Az ünnepélyes avatás – kóruskísérettel és művészeti programmal – a visegrádi Királyi Palota lovagtermében zajlott. Az eskütételt követően a jelöltek egyenként járultak a beiktatáshoz. A közgyűlésen a rend kiemelkedő jótékonysági, oktatási és tudományos munkát végző tagjai elismeréseket és kitüntetéseket kaptak.

Az újonnan felavatott lovagok között három vajdasági jelölt is szerepelt. Közülük az egyetlen szerémségi tag Zlatko Simonyik, Szávaszentdemeterből (Sremska Mitrovica). A Szent György lovagi érdemrendet többféle területen ítélik oda, Zlatko pedig a szerémségi magyarság kulturális és hagyományőrző munkájával, hitéhez való hűségével, valamint a jó interetnikus kapcsolatok ápolásában való elkötelezettségével érdemelte ki.

Ez az érdemrend nem pusztán cím, hanem komoly felelősség is. Zlatko Simonyik tudatában van lelki és erkölcsi kötelességének, hogy továbbra is a jóság, az emberség és az erény példaképe legyen.

*Projekat „Sremci u crvenim čizmama“ sufinansiran je od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne odražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar