Ruma-2025.godina za Kulturni centar „Brana Crnčević“ je godina velikih jubileja. Ove godine Kulturni centar obeležava 40 godina od izgradnje i osnivanja, ali i tri decenije postojanja Festivala tamburaških orkestara, 25 godina Rumskog likovnog salona i 15 godina od pokretanja programa „Čaj u 8“. Zvanično, ustanova će jubilej obeležiti 27.oktobra, ali čitava godina u programskom i svakom drugom smislu biće posvećena godišnjici.
-Vredno i radno smo u Kulturnom centru dočekali godinu jubileja, koji treba obeležiti kako dolikuje. Krajem prošle godine započeli smo pripremu publikacije koju ćemo deliti publici tokom čitave godine i koja će biti dostupna u ustanovi izvan nje. Želimo da što veći broj sugrađana dođe u posed publikacije koja će dati osnovne informacije o Kulturnom centru, rekla je Katarina Filipović, direktorka Kulturnog centra „Brana Crnčević“ Ruma.

Zgrada je svečano otvorena na tadašnji Dan grada, 27. oktobra 1985. godine, a građena je tadašnjim sredstvima samodoprinosa građana. Objekat Kulturnog centra projektovao je čuveni rumski arhitekta Đorđe Jelača i sredinom osamdesetih predstvljala je pravu avangardu, a može se reći da je tako i danas. Još tada su njegovi idejni tvorci uvideli da je gradu potrebno nešto novo i drugačije i reklo bi se da su u tome uspeli. Moderan objekat površine 3.600 metara kvadratnih opremljen je tako da može da organizuje najzahtevnije pozorišne, muzičke i baletske programe u Velikoj sali. I u pratećem prostoru Male dvorane, Konferencijske sale, Velikom holu i KC Klubu se takođe organizuju različiti programi.
-Ove godine svi programi moraju biti naglašeniji, bogatiji i sadržajniji. Ono što je već sasvim sigurno je da ćemo za Osmi mart ugostiti poznatu pevačicu Amiru Medunjanin. Želja nam je da oživimo Veliku salu u pogledu povratka muzičkih programa. Sala je svakako živa, u njoj se održavaju najveće predstave velikih srpskih pozorišta, festivali, ali koncerti su zatajili. Podsetiću da je odmah po početku rada ustavnove u toj sali održano mnogo koncerata najvećih zvezda tog vremena. Naravno, nije ideja da to samo bude sala za koncerte narodne muzike, jer svi baletski, pozorišni, folklorni programi održavali su se u našoj Velikoj sali, dodaje Katarina Filipović.

Godinama unazad rumska publika je u prilici da pogleda ostvarenja sa repertoara najvećih srpskih pozorišnih kuća, po čemu je KC jedinstven u čitavoj Srbiji. U rumskom Kulturnom centru i dalje su redovne bioskopske projekcije u 2d i 3d tehnologiji, a Rumljani filmske premijere u većini slučajeva mogu da pogledaju odmah nakon one beogradske. U Velikoj dvorani organizuju se koncerti raznih muzičkih pravaca, operske i baletske predstave. Naročito mesto imaju festivali, Festival tamburaških orkestara Srbije i Vojvodine sa čestim predznakom međunarodni i Festival muzičkih društava Vojvodine, koji predstavljaju sam vrh amaterskog stvaralaštva u regionu i odakle su potekli vrsni stvaraoci ovog podneblja.
-Festival tamburaških orkestara je jako bitan za nas jer je pre samo nekoliko godina tambura proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom. Tambura je simbol Vojvodine i našeg kraja, a odumire. A Ruma ima sreću da ima dva ozbiljna tamburaška orkestra i u Rumi tambura živi. Na ovom festivalu se i dalje može čuti prava tamburaška muzika po svim propozicijama, dodaje Katarina Filipović.
Galerijski prostor je u velikom holu ustanove gde se održava i muzički program Čaj u 8, jedinstven u Srbiji, koji traje punih 15 godina i Rumski likovni salon koji se održava četvrt veka.
-Rumski likovni salon je jednako važan kao i negovanje tambure, jer daje vetar u leđa slikarima. Salon koji se održava 25 godina omogućava mladim i neafirmisanim slikarima da se vinu, a dokazanim da i dalje budu vodilje ovog specifičnog umetničkog izraza, s tim da autori imaju punu slobodu izraza i izbora tehnike. Program „Čaj u 8“ predstavlja cikluse od po osam koncerata u sezoni, besplatnih za posetioce. Uz poslužene šoljice čaja, plamen sveća, video projekcije na velikom platnu, program populariše pre svega klasičnu muziku, ali i džez, evergrin, svetsku muziku, rekao je Nenad Vukelić, jedan od urednika Kulturnog centra „Brana Crnčević“ Ruma.

Te 1985.godine rečeno je da je izgradnja Kulturnog centra ulaganje u budućnost. Vizija i ideja tvoraca ovog velikog projekta se ispostavila kao tačna, u pogledu arhitekture i programskog koncepta, reči su današnje direktorke Katarine Filipović. Takva ideja zahteva da naslednici onih koji su započeli, nastave sa sličnim poduhvatima. Podsetićemo da je prvi put posle više decenija u prethodne dve do tri godine kompletno renovirana Velika sala, a za naredni period spremni su i projekti kojima će se urediti kompletan enterijer Velikog hola i šank hola u Kulturnom centru „Brana Crnčević“ Ruma.