Osnovna škola “Triva Vitasović Lebarnik” u Laćarku dobila je novi kabinet za ruski jezik zahvaljujući donaciji kompanije NIS, u saradnji sa Ambasadom Rusije u Srbiji.
Učenici u najvećem sremskom selu imaju dobre uslove za obrazovanje, a pored engleskog u mogućnosti su da pohađaju ruski ili italijanski, kao i izborne jezike, romski i mađarski.
-Laćaračka deca od sada imaju mogućnost da koriste najsavremenija sredstva za učenje ruskog jezika. Jezik povezuje ljude, a vredimo onoliko koliko ih govorimo. Veliki izazovi su pred nama, ovaj dar biće značajan svoj deci koja se spremaju za velika dela. Uz pomoć prijatelja, od male dece podići ćemo velike ljude, spremne da se suoče sa svim teškoćama koje život donosi. Otvaranje kabineta je važno za školu i učenike, zadovoljan sam što se to ostvarilo pre kraja mog radnog veka – rekao je Zlatko Vuletić, direktor Osnovne škole “Triva Vitasović Lebarnik”.

Uz novi kabinet u Laćarak su stigle i knjige kao poklon Ruskog doma, a doprineće obrazovnom iskustvu učenika i promociji ruskog jezika u Srbiji.
-Saradnja sa Naftnom industrijom Srbije, koja sprovodi projekt “Energija znanja“ podržavajući škole, ključna je u ovom poduhvatu. Otvaranje kabineta predstavlja značajan korak u obrazovanju dece koja uče ruski jezik. Posebno je važno podržavati učenike i nastavnike u manjim sredinama, kako bi im se omogućilo kvalitetno obrazovanje i učenje ruskog jezika – kaže Natalija Kliščenkova, prvi sekretar Ambasade Rusije u Srbiji, zadužena za kulturu, obrazovanje i promociju učenja ruskog jezika.
Zadovoljstvo zbog renoviranja kabineta istakla je i Vladenka Savić, profesor ruskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Triva Vitasović Lebarnik”.
-Zahvaljujući ovoj donaciji stvoreni su odlični uslovi za učenje ruskog jezika u školi. U Laćarku ruski se uči kao drugi jezik, a deca imaju mogućnost da izaberu između njega i italijanskog. Oko 200 učenika u ovoj osnovnoj školi odlučilo se za pohađanje ruskog jezika, što ukazuje na značaj u lokalnoj zajednici i interesovanje dece za njegovo učenje – zaključila je profesorka Savić.
