Od pčelinjaka može da se živi, ali je potrebno mnogo rada, strpljenja i upornosti. Pčelarstvo može biti šansa za mlade ljude koji su bez posla, ali, pre svega, ovaj posao treba voleti, a zatim biti vredan i dosta učiti. Brze zarade nema, a u današnje vreme mnogi očekuju da odmah zarade bogatstvo – kaže Šiđanin Goran Jurek
Piše: S. Mihajlović
Kada se sada već daleke 1996. godine Goran Jurek iz Šida vratio iz vojske, u pauzi dok je čekao posao, odlučio je da se oproba u pčelarenju. Kupio je nekoliko košnica i prva znanja sticao od iskusnih pčelara iz svog okruženja.
-Pčele sam najpre smestio u Bikić Do, nadomak Šida i tu su košnice bile nekoliko godina. Učio sam o pčelarstvu korak po korak i kako je raslo moje znanje tako se povećavao i broj košnica koje sam posedovao. U svemu tome imao sam veliku pomoć svog oca sa kojim sam zajedno pravio košnice i nabavljao svu potrebnu opremu kako bih bio što samostalniji u poslu. Pored izrade košnica, vremenom sam nabavio i opremu za ceđenje i presovanje voska, mikser za mlevenje šećera, potrebnu zaštitnu odeću, prikolicu za prevoz pčela, novu vrcaljku, a na kraju i kombi – ovako priča o počecima svog pčelarenja Goran Jurek iz Šida, dodajući da iako je pošto je zakoračio u svet pčelarstva dobio i stalno zaposlenje, ipak je ostao veran pčelarstvu.
Kada je dostigao određeni broj košnica, Goran je jedan deo preselio u Batrovce, a drugi deo u Jamenu, kako bi paša bila što bolje iskorištena. Inače, pčelinje paše se smenjuju od uljane repice, preko bagrema i takozvanog bagremca, lipovog na obroncima Fruške gore, pa sve do suncokretovog i na kraju šumskog u morovićkim šumama. Goran sarađuje i sa “NS seme” i ZZ “RIT” gde pčele oplođavaju semenski suncokret.
– Pčelarstvo može biti šansa za mlade ljude koji su bez posla, ali pre svega ovaj posao treba voleti, a zatim biti vredan i dosta učiti. Brze zarade nema, a u današnje vreme mnogi očekuju da odmah zarade bogatstvo. Od ovog posla može da se živi, ali uz veliki trud i rad. Bagremov i šumski med se plaćaju zadovoljavajuće četiri evra po kilogramu, livadski i lipov su 3,20 evra, a od uljane repice i suncokreta dva evra. Obavezno redovno radim biohemijske analize meda na antibiotike što treba da radi svaki pčelar. Od pčelinjaka može da se živi, ali je potrebno i mnogo rada, strpljenja i upornosti. Tek poslednjih godina i država prepoznaje značaj pčelarstva pa daje podsticajne mere od 720 dinara po košnici i odobrava kredite za nabavku pribora sa povraćajem 50 odsto uloženih sredstava – priča Jurek.
Osim proizvodnje meda, on u ponudi ima i pčelinje proizvode koji su traženi: polen, mleč i propolis. Trenutno poseduje 140 košnica, med prodaje na Futoškoj pijaci u Novom Sadu, zatim u Somboru i u Šidu, a nedavno je izvezao prve količine i u Švajcarsku.
Pčelarski posao Goran zaokružuje i prodajom rojeva i matica i kako kaže, tek kada se sve sabere, samo na taj način može pozitivno da se posluje i dodaje:
– Dobrom organizacijom vremena uspevam za sada da budem uspešan i u frimi gde radim i u pčelinjaku. Kada su u pitanju složeniji poslovi oko transporta pčela na pašu ili vrcanje meda onda je tu potrebna i pomoć kolega, porodice ili prijatelja. Iako sam preko dve decenije u pčelarstvu i danas uvek nešto novo naučim posredstvom interneta, drugih kolega i poseta sajmovima u Srbiji i inostranstvu.