Početak proleća i kretanje vegetacije su znaci da treba veliku pažnju posvetiti nezi i zaštiti jabučastog i koštičavog voća koji su u ovom periodu naročito osetljivi na gljivične bolesti, a i pojedine vrste insekata mogu naneti velika oštećenja na biljkama.
Jabuka
Jabuka je vodeća jabučasta voćna vrsta u našim zasadima, a vremenski uslovi, kiša i visoke temperature, pogoduju razvoju gljivičnih oboljenja. U prvom redu tu je Venturia ineqvalis (čađava krastavost lista i ploda jabuke) čiji reproduktivni organi prezimljuju u takozvanim peritecijama na opalom lišću, u voćnjacima koji su predhodne godine bili zaraženi ovim patogenom. U proleće porastom temperature dolazi do sazrevanja askospora koje se nalaze u peritecijama i one nošene vetrom i kišnim kapima dospevaju na tek otvorene pupoljke ili formirane listiće na kojima klijaju i vrše infekciju. Intenzitet infekcije zavisi od dužine vlazenja lista i visine temperature. Simptomi bolesti javljaju se na listovima u vidu mrkozelenih uljanih pega koje zahvataju veliku površinu lista i smanjuju moć fotosinteze a samim tim i asimilativnu površinu i ishranu biljke. Na plodu dolazi do pojave pega u okviru kojih tkivo nekrotira, štete su različitog intenziteta u zavisnosti od vremena nastanka infekcije. Ako se javi u ranim fazama razvoja ploda tkivo u okviru pege puca, ne razvija se i dovodi do deformacije ploda ili čak i do opadanja. U kasnijim fazama takođe dolazi do krastavosti i pucanja ploda. Zato je veoma važno izvršiti pravovremenu zaštitu u cilju sprečavanja nastanka infekcije. Tretmani mogu biti preventivni (pre nastanka uslova za razvoj infekcije). Preparati su na bazi mankozeba, kaptana, pirimetanila, strobilurina… .Ukoliko nije urađen preventivni tretman pristupa se kurativnom tretmanu posle ispunjenih uslova za razvoj infekcije, preparati koji se koriste su iz grupe pirimetanila u višoj koncentraciji, difenokonazola…
Pepelnica Podosphaera leucotricha na jabukama je gljivično oboljenje čija micelija prezimljava u pupoljcima. Kretanjem vegetacije i porastom temperature počinje njena infektivnost koja može biti primarna na lastarima gde je prezimela (beli mladari) ili sekundarne infekcije koje nastaju kasnije na novoformiranoj lisnoj masi. Preparati koji se koriste za suzbijanje pepelnice su iz grupe dinokapa (Karathane) koji deluje na nižim temperaturama, preparati iz grupe dinokapa i miklobutanila, sumporni, strobilurini, bupirimata…
Ukoliko dođe do pojave Philobiusa spp., larvi tortricida ili drugih štetočina koje oštećuju mlade pupoljke,tek formirame listiće ili cvetove, potrebno je primeniti insekticid iz grupe piretroida ili kombinaciju piretroida i hlorpirifosa. Poslednjih godina kao veoma značajna štetočina je Tropinota hirta (rutava buba) koja se hrani delovima cveta i može napraviti značajne štete .Zato je potrebno obilaziti zasade i pristupiti suzbijanju štetočine preparatom iz grupe hlorpirifosa i cipermetrina.
Kruška
Kruška, po rasprostranjenosti druga iz reda jabučastog voća u našim zasadima. Osetljiva na Venturiu pirinu čađavu krastavost koja češće parazitira list i plod kod kruške i umanjuje njenu tržišnu vrednost,u cilju suzbijanja bolesti treba izvršiti tretmane kao i kod jabuke.
Kruškina buva Psilla piri, najčešća štetočina naših zasada čije je suzbijanje veoma komplikovano jer kruškina buva u našim uslovima ima 5-6 generacija i 5 stupnjeva larvenog razvoja koji se međusobno prepliću. Obilaskom voćnjaka ustanovili smo da se na lastarima nalaze imaga kruškine buve koja je aktivnost počela polovinom februara i tad je trebalo piretroidom smanjiti populaciju odraslog insekta. Trenutno se evidentira let i masovno polaganje jaja, naročito u voćnjacima gde nije urađen predhodni treman.
Zato je u fenofazi roze pupoljka potrebno uraditi tretman insekticidom iz grupe abamektrina koji deluju na larve i preparatom iz grupe imidakloprida za imaga.
Koštičave voćne vrste (breskva, kajsija, šljiva, trešnja, višnja…)
Šljiva – ranije sorte nalaze se u fenofazi precvetavanja a kasnije sorte među kojima i stenlej (najrasprostranjenija sorta kod nas) je u fenofazi punog cvetanja, u cilju suzbijanja Monilia laxa (gljivica koja izaziva sušenja cvetova i grančica koštičavog voća) potrebno je uraditi drugi tretman preparatima iz grupe prohloza, iprodiona i karbendazima, boskalida i piraklostrobina.
U fenofazi precvetavanja uraditi tretman insekticidom u cilju suzbijanja šljivine osice Hoplocampe flave i H.minute.
Breskva u zavisnosti od sorte uglavnom se nalaze u fenofazi punog cvetanja,najznačajnija gljivična bolest Tafrina deformans (kovrdžavost lista ali i ploda breskve),ima samo primarne infekcije i ukoliko su pravovremeno izvršeni tremani ,voćari mogu da odahnu. Potrebno je uraditi tretman protiv Monilia laxa, preparatima koji su preporučeni i za šljivu.
Piše: Ružica Mikić