U svetu vrhunskog karatea odluke se ne donose polako. Nema popravnog, nema pauze za razmišljanje. Postoji samo trenutak i čovek koji mora da ga proceni. Naš sagovornik Miroslav Dragojlović iz Inđije nosilac je najviših sudijskih zvanja u ovom sportu, REFEREE A Svetske karate federacije i REFEREE A Evropske karate federacije, najviših rangiranja koje jedan sudija može dostići na globalnom i evropskom nivou u okviru World Karate Federation i European Karate Federation.
Najteži trenuci, kaže, dolaze u finalima svetskih i evropskih prvenstava.
-Tu nema prosečnih. Svi su najbolji, najbrži, najspremniji. U deliću sekunde moraš da odlučiš o akciji vrhunskog takmičara, a znaš da ta odluka odlučuje o tituli – kaže Dragojlović.
Posebno su izazovne situacije kada je rezultat izjednačen. U jednom finalu Svetskog prvenstva, nakon sudijskog glasanja 2:2, kao glavni sudija morao je da prelomi. Njegova odluka odredila je ko će postati šampion sveta, a ko će ostati bez titule.
-Taj trenutak nosi ogromnu odgovornost. Jedan postaje prvak sveta i dobija sve privilegije. Drugi gubi, iako je bio jednako dobar – priča karate sudija iz Inđije.
Zanimalo nas je da li sudija mora da „isključi“ emocije?
-Mora. Bez toga nema vrhunskog suđenja – siguran je Miroslav Dragojlović.
Priprema traje 365 dana godišnje. Fizički, kroz stalnu praksu i simulaciju suđenja. Mentalno, kroz proučavanje pravila, analizu situacija i gledanje najvećih takmičenja. Vizuelna priprema postala je neizostavna, snimci, usporeni kadrovi, analiza svakog poena.
-Ipak, bilo je trenutaka sumnje – podseća sudija.
Na jednom finalu Svetske lige u katama, dva takmičara imala su identične ocene. Prednost je dao japanskom takmičaru, ali je kasnije, gledajući snimak, pomislio da je iranski možda bio bolji.
-Takve situacije prevazilazim radom na sebi. Neprestanim usavršavanjem – ističe sagovornik.
Razlika između nacionalnog turnira i Svetskog prvenstva je ogromna.
-U Parizu je bilo 30 hiljada gledalaca. Video-bim prikazuje svaki segment tehnike u usporenom snimku, televizijski prenos uživo. Najbolji takmičari sveta – priseća se sudija.
Odgovornost je, kako kaže, najveća prema takmičaru koji je možda prvi i poslednji put na Svetskom prvenstvu. Na domaćim takmičenjima šansa za dokazivanje dolazi već narednog vikenda.
Poslednjih deset godina karate se, ističe, drastično promenio. Pravila su usklađena sa standardima International Olympic Committee, sa posebnim akcentom na zaštitu takmičara, naročito mlađih kategorija.
-Sport je postao brži, zahtevniji i naučno zasnovan. Takmičari treniraju tokom cele godine, analiziraju se svaki pokret i svaki kontakt. Mnogi su akademski rad posvetili upravo karateu, od diplomskih do doktorskih studija – priča Dragojlović.
Posebni kriterijumi suđenja postižu se isključivo primenom jedinstvenih pravila Svetske karate federacije na svim kontinentima. Video-tehnologija znatno pomaže u pripremi za velika takmičenja. Ali, tokom samog meča, česte video-revizije na zahtev trenera mogu produžiti borbu.
-Najčešće treneri nisu u pravu, ali imaju pravo na proveru – tvrdi sudija.
Dobar sudija mora biti i psiholog, a u mlađim kategorijama i pedagog.
-Autoritet se stiče doslednom i beskompromisnom primenom pravila, bez obzira na ime, zemlju ili reputaciju takmičara – naglašava Dragojlović.
Na pitanje šta je najvažnija osobina vrhunskog sudije, Dragojlović odgovara bez dvoumljenja.
-Inteligencija, hrabrost, odvažnost, visoka koncentracija, pravovremena reakcija i beskompromisnost – kaže sudija.
Sve sudije su nekada bile takmičari. I naš sagovornik je.
-Karate je moj životni put. Usponi i padovi, prevazilaženje, odlazak u neizvesno, na kraj sveta, sa samopouzdanjem i samodisciplinom – objašnjava sudija.
Trenutak koji nikada neće zaboraviti za Dragojlovića je Svetsko prvenstvo u karateu.
-Desetine hiljada ljudi u publici, prenos ide uživo. Tatami u centru svetske pažnje i odluka koja mora biti doneta, bez emocija, bez kolebanja. Samo znanje, iskustvo i trenutak koji traje manje od sekunde, a pamti se čitav život – zaključuje Miroslav Dragojlović.
Mirjana Stupar
