• subota, 2. maj 2026.
Najjači Rumljanin velikog srca
Društvo | Reportaža | Vesti | Ruma
0 Komentara

Najjači Rumljanin velikog srca

13. mart 2026. godine

Za dvadesettrogodišnjeg Petra Ilića sa sigurnošću se može reći da je najjači Rumljanin. Njegovi rezultati u dizanju tegova u teretani su impozantni, benč 200 kilograma, mrtvo dizanje 320 kilograma, duboki čučanj 280 kilograma, potisak 165 kilograma, nabačaj 180 kilograma. Ali kako je Petar, iako veoma mlad, veliki tradicionalista i preferira sirovu snagu kakvu su imali pravi seljaci i ljudi koji žive u skladu sa prirodom, ne čudi da je postao strongmen. I to najbolji strongmen Srbije i među juniorima i seniorima, iako je ovom izuzetno atraktivnom disciplinom počeo zvanično da se bavi početkom prošle godine. Na pet takmičenja, u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj, osvojio je četiri odličja. Naravno, tome je prethodila, i još uvek traje, ozbiljna atletska karijera u bacanju diska, a kroz to i ozbiljan rad u teretani sa tegovima. Zahvaljujući tome je i jedan od dobitnika Specijane nagrade Sportskog saveza Opštine Ruma za sportistu godine.

-Svojim dostignućima u teretani se nisam mnogo hvalio na društvenim mrežama, ali baš tim putem sam bio preporučen Strongmen savezu Srbije. Prvo takmičenje sam imao u Knjaževcu početkom prošle godine koje ima dugu tradiciju organizovanja ozbiljnog balkanskog takmičenja. To je bilo vatreno krštenje gde lično smatram da sam malo i kiksnuo, ali sam negde od 12 takmičara bio četvrti, što je u suštini i prilično dobro. Tu sam i video svu razliku dizanja tegova u teretani i strongmena – kaže Petar.

A strongmen podrazumeva izuzetno atraktivne discipline, koje zahtevaju i enormnu snagu, ali i brzinu. Tako se i Petar takmiči u vuči kamiona teškog 15 tona, u nošenju kofera teških 260 kilograma, konanovom točku od 250 kilograma, prevrtanju gume teške 400, kilograma, podizanju automobila teškog 1800 kilograma.

-Na prvom takmičenju sam video da je sve suprotno od onoga što radimo u teretani. U teretani koristimo šipke, tegove, ploče, stalke koje omogućavaju relativno lako dizanje tereta. U strongmenu je sve sličnije pravom prirodnom seoskom poslu i prirodna sirova snaga dolazi do izražaja, a sam imam tu genetiku pošto su mi koreni iz bosanske krajine. Sve vežbe osim snage podrazumevaju štopericu i brzinu, sa abnormalnim težinama – dodaje Petar.

Tako Petra možete videti kako vuče kamion, disciplina koja je za publiku najatraktivnija, a strongmeni kažu da služi za zagrevanje. A bez pomoći ruku lagano vuče kamion mase do 10 tona. Apsolutni rekorder je postao u disciplini nošenja kofera, čak i do 300 kilograma. Rekord je ostvario noseći kofere od 260 kilograma na trasi dugoj 25 metara za 9,5 sekundi. Podižu se betonske kugle mase do 140 kilograma, prebacuju se na određenu visinu, i još mnogo toga.

-Sve je to slično kao kada radite na poljoprivrednom imanju. To poredim sa radom koji imam u svojoj porodici koja se bavi poljoprivredom. Nošenje bala, guranje kolica, izvlačenje drva i slično. Slična je i disciplina balvan gde dižemo balvan mase i do 120 kilograma iz potiska, pa se broji broj ponavljanja za minut i po. Isto kao što su naši preci imali posla u šumi, koji su drva nabacivali na traktor, prikolicu, kamion. Deda je to radio da preživi, a ja da skupljam bodove – objašnjava Petar.

Petar je ljubitelj nadmetanja u tradicionalnim disciplinama, pa se tako oprobao na 15 narodnih višeboja, a čak 13 puta je bio pobednik, najviše u disciplini bacanje kamena sa ramena. Za njega te discipline imaju veliku vrednost, a na Nevesinjskoj olimpijadi osvaja medalje u više disciplina.

Rođen je u Rumi, ali rodom iz Bosanske krajine gde su ljudi prirodno jaki i i te kako znaju da se ponose Petrovim dostignućima. Tako i ima najviše sponzora i podrške iz tog kraja. Treninzi u tim krajevima gde vuče traktor budu prava atrakcija za lokalno stanovništvo i medije. A treninzi su ozbiljni, svakodnevni, uz zdravu i obilnu ishranu, tri obroka i dve užine, sa što manje hemije.

Oni su mu na visinu od 195 centimetara doneli masu od 150 kilograma.

-Ishrana mi je zasnovana na mesu i proteinima, do dve trećine po obroku. Izračunao sam da u ovom zimskom pripremnom periodu pojedem preko 10.000 kalorija, a jedan obrok na vagi teži dva kilograma. To je za proces kada po treningu dižem po 20 tona. Ne opterećujem se izračunavanjem kalorija. Uglavnom biram crveno meso, koristim suplemente, vitamine, minerale, ali nisam veliki pobornik hemije, jer kada imam vrhunsku ishranu suplementi nisu toliko potrebni. Ali moram reći kada treniram u okolini Banja Luke, pored tamošnje hrane ne trebaju mi ni suplementi – objašnjava Petar.

U pripremnom periodu zimi odrađuje 10 treninga nedeljno, težinskih i trčanja. Uvek je više za staru školu treniga i života uopšte.

Suština je, kako kaže, biti prirodan i podržavati sve što je tradicionalno.

-U suštini meni je bitnije da delujem kao zaista jedan prirodan čovek, kao zdrav seljak koji je izašao iz šume. Kao čovek koji može da pogura traktor, da podigne stablo, sve kako su nekad naši stari radili. Ja bih voleo da ceo život posvetim sportu, ali zapadnem nekad u psihološku krizu. Mir, snagu i volju nalazim u pravoslavnoj veri, čak i postim ceo božićni post, kada smanjim intenzitet treniga, ali dobijem volju, pročistim i odmorim misli i čitav organizam i sve mi to daje veliki motiv, jer želim da u sportu ostanem koliko god budem mogao. A za to je potrebna i regeneracija, ja je nalazim u veri – dodaje rumski strongmen.

Sve zahteva i mnogo novčanih sredstava, ali kako napominje, novčane nagrade u ovom sportu nisu male i mogu da budu dovoljne za život sportiste. Tome dodaje i ozbiljne sponzore, ali i sam sredstva obezbeđuje spostvenom odgajivačnicom pasa.

Petrova sportska karijera počela je kada ga je majka kao debeljucu poslala na atletiku da se „malo istrči“, da bi postao reprezentativac Srbije u bacanju diska kao član AK „Sirmijum“ iz Sremske Mitrovice, najuspešniji strongmen, a kao ljubitelj starinskih stvari, uskoro očekujemo i klub za nadvlačenje konopca u Rumi. Ove godine ga prvo očekuju atletska takmičenja, a u julu i veliki evropski kup u strongmenu u Moldaviji.

S.B.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar