• četvrtak, 4. jun 2026.
Jova Vasiljević iz Sremske Rače iz hobija se bavi voćarstvom – Šljiva je zakon!
Reportaža | Sremska Mitrovica
0 Komentara

Jova Vasiljević iz Sremske Rače iz hobija se bavi voćarstvom – Šljiva je zakon!

7. septembar 2025. godine

Prošlo je već pet i po godina od kada je Jova Vasiljević na porodičnom imanju u rodnoj Sremskoj Rači zasadio prva stabla šljive. Danas u svom voćnjaku ima oko 500 šljiva, kao i tridesetak stabala trešanja i nešto malo kajsija. Pokušao je i sa viljamovkom, ali je zbog napada buba odustao od dalje sadnje kruške.

– Ovim sam počeo da se bavim iz hobija, da napunim baterije i odmorim glavu od posla. Za šljivu sam se opredelio da bih od nje pravio rakiju, jer je u Srbiji poznato da se “šljiva pije i sa razlogom i bez razloga”, ne treba nikakav specijalan povod, tako da ja uvek kažem da je šljiva zakon – kaže Jova, dodajući da uzgaja tri sorte: Čačansku rodnu, Čačansku lepoticu i Stenlej.

Kako objašnjava, prve dve sorte su osetljive na prolećne mrazeve, pa mu je deo roda uništen, dok je Stenlejka odolela – čak 80 posto ploda je sačuvano. Iako je očekivao da će ove godine rod biti veći, zbog mrazeva prinosi će ipak biti manji nego prošle godine.

Vasiljević u voćnjaku ima sve neophodne mašine – traktore, freze, seckalice i sistem za navodnjavanje. U proseku obavi četiri do pet prskanja i dve rezidbe godišnje. S obzirom da je po obrazovanju mašinski tehničar, u voćarstvo je ušao bez prethodnog iskustva – sve je naučio sam, uz pomoć knjiga i interneta.

– Najpre sam kupovao knjige o sadnji voća, jer taj prvi korak je najvažniji. Potom sam učio fazu po fazu, i na kraju počeo da pečem rakiju. Na 500 stabala očekujem od 25 do 30 tona šljive. Većina roda ide u rakiju, a ako nešto preostane, prodajem na veliko – objašnjava Jova.

Ove godine je otkupna cena šljive dobra – od 60 do 100 dinara po kilogramu, što, prema njegovim rečima, raduje sve voćare. Rakiju uglavnom poklanja prijateljima, poznanicima i poslovnim saradnicima, a njegova šljivovica je stigla čak do Moskve i Pariza.

Ceo proces proizvodnje je delimično automatizovan. Na imanju ima pumpe koje vuku kominu iz cisterne u kazan, a nakon pečenja, džibra se ispušta u septičku jamu. Otpadni materijal poput granja i koštica koristi za grejanje, što čini voćnjak efikasnim i održivim.

Kada su u pitanju planovi za budućnost, Jova ističe da ne namerava da širi proizvodnju, već želi da održava postojeće zasade. Ono što ga pokreće jeste ljubav prema selu, ali i brojne medalje i priznanja koja je za svoju rakiju osvojio na raznim takmičenjima.

S. Mihajlović

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar