Poljoprivrednici, agronomi i svi koji su videli njive pod kukuruzom na području Stare Pazove slažu se da od ovogodišnjeg roda gotovo da neće biti ništa. Niske, polusuve stabljike, sa malo ili nimalo klipova nisu ni za silažu.
-Samo za tarup, sitno seckanje i ostavljanje u zemlji – kaže agronom Zlatko Pjetlović iz Stare Pazove i dodaje:
-Prošla godina je bila sušna i loša za kukuruz, ova je još gora. I počela je loše, imali smo mnogo glodara po njivama i zečeva i golubova, zatim visoke temperature i sušu od juna meseca, tople vetrove, koji deluju kao fen… ne znam šta je još moglo da se desi. Berba je počela, odnosno, više košenje jer u većini slučajeva nema šta da se bere. Ove godine su malo bolje prošli oni koji su kukuruz kasnije sejali – ističe Pjetlović.
Suncokret je u nešto boljem stanju, mada je u pazovačkom ataru zbog štetočina, bilo presejavanja. Prema proceni agronoma Pjetlovića, ova industrijska biljka stoji još najbolje. Neki već kose suncokret, a uskoro će i soju, koja je, kao i kukuruz, ozbiljno podbacila.
-Slaba je bila klijavost, u početku već nije bilo dovoljno vlage, sada su mahune slabo nalivene, stabljike već žute. Ni prošle godine nije bio neki rod a ove će, kao i kod kukuruza, biti još gori. Jednom rečju – katastrofa! – zaključuje naš sagovornik.
Ocene stručnjaka u medijima se podudaraju – ova godina je ekstremno sušna, poput, 2000, 2007. i 2012. što je učestalo u odnosu na celu drugu polovinu dvadesetog veka, kada je za pedeset godina zabeleženo samo tri sušna perioda. Klimatolozi dodaju da smo svedoci globalnog otopljavanja što vidno utiče ne samo na poljoprivredne kulture već i na kompletnu vegetaciju.
Zaista, u našem kraju sve bolje uspevaju mediteranske biljke, kako cveće tako i južno voće, limun, doduše još uvek u saksijama ali rađa upotrebljive plodove, u dvorištima se sve češće viđa nar, kivi i drvo banane. Najbolje rastu i pune su plodova – smokve.
B. Topalović
