Kada su reflektori Pozorišta “Dobrica Milutinović“ zasvetleli te zime 2003. godine, na sceni se po prvi put čuo mađarski jezik tiho, ali sigurno, kroz recitaciju koju je izgovorila Mitrovčanka Estera Bertok. Manifestacija “Dan nacionalnih manjina“, koju je tada organizovala lokalna samouprava Sremska Mitrovica, bila je zamišljena kao mozaik pesme, igre i jezika različitih naroda koji u ovom gradu žive. Ipak, mađarska zajednica, tada gotovo nevidljiva i neorganizovana, nije imala svog predstavnika.
Na poziv župnika rimokatoličke crkve Eduarda Španovića, Estera je odlučila da se odazove iako nikada ranije nije stajala pred publikom. Pronašla je stihove, pripremila recitaciju i, ne sluteći, načinila prvi korak ka buđenju mađarske kulture u Sremskoj Mitrovici.
Taj trenutak postao je više od simboličnog nastupa, bio je početak okupljanja rasutih porodica i stvaranja zajedništva. Ubrzo su se porodice Reveš, Farkaš, Šimonjik, Bertok i Eler počele sastajati, razgovarati i planirati formiranje Mađarskog kulturno-umetničkog društva “Srem“, koje će čuvati ono što je gotovo bilo zaboravljeno, jezik, običaje i identitet jednog naroda.
Danas, u 82. godini, Estera se priseća dana kada je život u Mitrovici za nju tek počinjao. Ljubav ju je, kaže, dovela u grad na Savi.
-U Sremsku Mitrovicu sam došla 1964. godine iz Rumenke. Kada sam upoznala svog supruga, on nije znao mađarski, ja nisam znala srpski, ali smo se nekako razumeli. Ubrzo smo se venčali u crkvi u Mitrovici i od tada ovaj grad smatram svojim domom – priča kroz osmeh.
Iako su oboje po poreklu Mađari, u njihovoj kući su se najpre čule reči na srpskom.
-Moj suprug je Mađar, ali ne govori jezik. Njegovi roditelji jesu, ali on i braća ne. Vremenom sam i sama prestala da govorim mađarski, naučila sam srpski, koristila ga svakodnevno i tako je moj maternji jezik polako utihnuo – priznaje Estera.
Zato je nastup pre više od dve decenije, kaže, za nju bio posebno emotivan.
-Bilo je to veliko iznenađenje, za mene i za sve oko mene. Posle toliko godina ponovo sam govorila mađarski. Tresla sam se od treme, ali sam osećala neopisiv ponos. Nisam tada ni slutila da će taj trenutak označiti početak okupljanja Mađara u našem gradu – nastavlja ona.
Nedugo posle tog nastupa, Esterin telefon je zazvonio, stigao je predlog i poziv da pokrene i zvanično registruje udruženje. Upravo tada je shvatila da Mađara u Sremskoj Mitrovici ima, samo su rasuti. Kroz razgovore i druženja, Estera je ubrzo prepoznala koliko je važno negovati jezik i prenositi ga na mlađe.
-Žao mi je što svoju decu nisam naučila mađarski. Bila sam mlada i nisam shvatala koliko je to dragoceno. Moja majka je govorila da čovek onoliko vredi koliko jezika zna, a ona, iako nije bila školovana, znala je tri. Bila je u pravu – kaže Estera.
Vođena tim sećanjem, a uz podršku iz udruženja, počela je da drži časove mađarskog jezika.
-Uz pomoć rečnika koji mi je sin doneo iz vojske. Najpre sam ispisala slova i od njih smo krenuli. Učili smo polako, brojeve, čitanje, prve rečenice. Nije bilo lako, posebno jer sam i sama domaćica sa osam razreda škole, ali sam se temeljno spremala za svaki čas – priseća se Estera.
Zainteresovanost je, kaže, bila iznenađujuće velika.
-Bilo je oko šezdeset polaznika, od najmlađih do najstarijih. Učili smo i kroz pesme, jer kroz njih jezik najlepše oživljava. Svaku pesmu sam prevodila, da znaju o čemu pevaju, i pazila da svaku reč izgovore pravilno – objašnjava ona.
Pet do šest godina držala je časove jezika i pevanja, a entuzijazam ne jenjava ni danas.
-Više ne držim nastavu mađarskog jezika, ali vodim pevačku grupu. I dalje se okupljamo. Nekad nas ima više, nekad manje, ali uvek sa istom radošću nastupamo na manifestacijama. Pevamo, nosimo narodne nošnje, a ranije smo čak pravili i tradicionalne poslastice. Sve to je deo naše kulture – kaže Estera.
U okviru Mađarskog kulturno-umetničkog društva “Srem“ danas deluju škola mađarskog jezika, folklorna i pevačka grupa.
-Vrlo je važno čuvati svoje korene, poreklo, običaje. Jezik je duša jednog naroda i dok ga govorimo, dok pevamo na njemu, naš identitet živi – kaže Estera Bertok, žena koja je jednom recitacijom pre više od dve decenije probudila mađarsku reč u Sremskoj Mitrovici.
D. Tufegdžić
