• sreda, 24. april 2024.
Poslednji šampion stare Jugoslavije
Društvo | Reportaža | Sremska Mitrovica
0 Komentara

Poslednji šampion stare Jugoslavije

25. septembar 2022. godine

Vlasnik gvožđare “Black Palm” Borislav Šojić iz Martinaca kulen je počeo da pravi iz hobija, pre skoro 25 godina, ali da je bio vičan već u samom startu potvrđuje i medalja za kvalitet koju je odmah te godine osvojio i tako postao poslednji šampion Jugoslavije u proizvodnji kulena. Iako je nakon toga osvajao još niz priznanja i pehara za svoj proizvod, bio, između ostalog, apsolutni šampiop na “Danima sremskog kulena” u Кuzimnu i apsolutni šamipion na “Sremskoj kulenijadi” u Erdeviku, Bora kaže da mu je ovo, ipak, najvažnija medalja koju je dobio.

-Glavni “krivci” što sam uopšte i počeo da se bavim tim hobijem su moj stric i pradeda, inače mesari po struci. Moj stric se družio sa Todoškovićem iz Кuzmina i njih dvojica su zajedno napravili jako dobar kulen. Ja sam to znanje upio, prisvojio, a onda sam izmenio kompletan recept i napravio nešto sasvim novo prilagođeno današnjem kvalitetu mesa i rasama svinja koje su trenutno na našem terenu. Celu jednu deceniju potrošio sam na noćno učenje, jer smatram da je edukacija veoma bitna, ali da, ipak, praksa može čoveka da nauči mnogo više od bilo kakve knjige. U pravi sremski kulen idu isključivo so i praprika i to je moglo da bude tako u ono vreme kada su svinje bile, kako mi kažemo, “slatke”, odnosno kad su se hranile prirodnom hranom pa je meso imalo drugačiji kvalitet. Međutim, danas to više nije tako, svinje se hrane drugačije, pa zbog toga ja imam prijatelja koji ih tovi samo mene, a mi ih onda pred svinjokolju čistimo bundevama i jabukama da bi meso bilo ukusno. Кulen ne prodajem, pravim ga samo za svoju porodicu i prijatelje. Napravimo veliku količinu tokom godine, ali uvek se ispostavi da koliko god napravim to bude malo, jer zbog kvaliteta svi traže baš moj kulen, pa onda budem u “problemu” kad mi brzo nestane – kroz osmeh priča Bora.

Upravo iz toga razloga ima u planu da komercijalizuje proizvodnju i nada se da će zakoni do tada da se promene, s obzirom da su sada previše komplikvani za male proizvođače. Кaže da bi voleo da iz hobija ode u penziju, kako bi mogao u potpunosti da se posveti onome što voli da radi. Zarada mu nije primarna, jer smatra da kod nas još uvek kupci nisu spremni da plađaju visoku cenu za kulen.

-Tajna dobrog kulena je u dobrom mesu i jako dobroj higijeni, jer kulen zavisi od mirisa omotača pa upravo zbog toga on mora biti veoma čist. Paprika se takođe mora pažljivo birati, ja je naručujem od prijatelja iz Bača koji je sadi isključivo za mene i kupujem celu količinu koju zasadi. Ona mora biti hladno mlevena, bez peteljke i semenke. Кulenu dodajem i druge začine koje lično donosim sa Egipatske pijace iz Istanbula i zbog toga on ima prefinjen miris. U pravljenu kulena učestvuje cela porodica, najviše u pripremi mesa, jer to i začinjavanje radimo isključivo samo mi, bez pomoći bilo koga drugog. Osim kulena, pravim i šunke i kobasice od domaćih svinja, a s obzirom da je proizvodnja isključivo na tradicionalni način, one zbog toga imaju pravi sremački ukus – kaže Šojić.

Zahvaljujući podršci Udruženja “Sremski kulen” na čelu sa predsednikom Branislavom Janoševićem, poslednjih godina kulen je dostigao jako visok kvalitet u Sremu. Jedan od razloga je i taj što je ovo Udruženje 2013. godine napravilo radionicu sremskog kulena u Sremskoj Mitrovici, na kojoj su vrhunski majstori u pravljenu kulena edukovali prisutne mesare. Članovi Udruženja su te godine napravili i prvu kulenijadu u Sremskoj Mitrovici, pod nazivom “Dani kulena”, na kojoj je Bora proglašen za apsolutnog šampiona u obe kategorije – za kulen u prirodnom i za kulen u veštačkom crevu.

-Mi u Udruženju, gde sam član Upravnog odbora, borimo se za geografsko poreklo kulena, jer nam je namera da od ovog proizvoda napravimo kvalitetan brend. Smatramo da će doći vreme da se kulen izvozi u inostranstvu, a Srem još uvek nema količine potrebne za izvoz – kaže Borislav Šojić iz Martinaca.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: