Sremska Mitovica – Jedan od najpoznatijih i najuticajnijih vojvođanskih političara, partijski rukovodilac za vreme NOB, rođeni Krčedinac, Stevan Doronjski (1919 – 1981), bio je bliski Titov saradnik i osvedočeni borac za autonomiju Vojvodine. Obavljao je odgovorne dužnosti u SKOJ i KPJ, bio jedan od pokretača „Glasa omladine“ (1942), a posle rata visoki partijski i državni funkcioner u AP Vojvodini, Srbiji i Jugoslaviji. Bio je član i predsedavajući Predsedništva CK SKJ, narodni poslanik, nosilac Partizanske spomenice 1941. i Ordena junaka socijalističkog rada.
Taj i takav Stevan Doronjski, sremski kadar, njegov život i politički rad, tema su monografskog dela Stevan Doronjski, odbrana autonomije Vojvodine, koje su zajedno potpisali prof. dr Ranko Končar i novinar Dimitrije Boarov, a nedavno izdao Muzej Vojvodine u Novom Sadu. Knjigu su autori, zajedno sa Boškom Krunićem, nekadašnjim visokim vojvođanskim i saveznim funkcionerom, 31. januara, predstavili mitrovačkoj publici u Muzeju Srema.
Delo o Stevanu Doronjskom, prema rečima Boška Krunića, značajan je dokument o istoriji Vojvodine novijeg doba i njenom pokretu autonomije. Ovaj obiman istraživački rad manje govori o ličnom životu jedinstvene ličnosti Doronjskog, a više o njegovom revolucionarnom putu i borbi za autonomiju Vojvodine. Sâm Doronjski je bio protiv uvredljivog termina autonomaš, on je bio autonomista, koji je strastveno branio koncepciju jugoslovenskog federalizma i autonomije Vojvodine u zajedničkoj državi.
Tema je veoma aktuelna, smatra dr Ranko Končar, mada danas ne i mnogo popularna. Preko jedne istorijski znamenite ličnosti, a Doronjski je to svakako bio, valjalo je predstaviti razvoj naše zemlje, a u okviru toga i ustavni, politički, socijalni, ekonomski razvoj Vojvodine, kojoj je kroz istoriju stalno nametan centralizam. Knjiga nudi brojna dokumenta, ne insistira na stavovima i uverenjima autora. U tom nastojanju da se objektivno predstave politički put i zalaganja Stevana Doronjskog dosta je pomogao njegov sin, koji je autorima ustupio na korišćenje očevu obimnu dokumentarnu zaostavštinu – tekstove, zapisnike, beleške…
Kao koautora knjige i večitog pobornika autonomije, Mitu Boarova je posebno motivisala dugogodišnja borba Doronjskog da se u Pokrajini odlučuje o sopstvenom ekonomskom i političkom razvoju. Neki su to zalaganje tumačili kao „provincijalizaciju Vojvodine“, dok je za Boarova provincija tamo gde se ne odlučuje o ključnim pitanjima, kao što su raspodela novca i resursa, razvoj uopšte. Autori knjige Stevan Doronjski, odbrana autonomije Vojvodine su dokumentovano pratili genezu ideje o autonomiji i političko delovanje istaknutog političara, koji je smatrao da je ovaj region izašao iz Drugog svetskog rata sa „malom autonomijom“. Ona se mora proširivati i braniti, jer u suprotnom sledi nazadovanje u svakom pogledu.
D. Poznanović