Prema poslednjim zvaničnim podacima opština Inđija raspolaže sa 28.350 hektara obradivog zemljišta a opština Stara Pazova sa 29.506 hektara. Obe opštine su do pre desetak godina imale po nekoliko hiljada hektara oranica više. Međutim, na poljoprivrednom zemljištu su nikle industrijske zone, prošireni građevinski reoni ili je legalizacijom “divlje gradnje“ poljoprivredno prevedeno u građevinsko zemljište. Tek, oranica je manje.
Posedi su veoma usitnjeni. U inđijskoj opštini registrovano je 49.484 parcele u privatnom, državnom i društvenom vlasništvu. Tranzicija je ostavila traga i na ovaj segment privrede. Privatizacijom poljoprivrednih kombinata i u Inđiji i u Staroj Pazovi, pojedinci su postali većinski vlasnici po nekoliko hiljada hektara.
Pogled u nazad
Pre Drugog svetskog rata Inđija je imala svoje veleposednike po čijim prezimenima se i danas nazivaju ekonomije i salaši – Kontić, Jojkić, Vojnović. Milica Kontić je imala 400 ha oranica, isto toliko je imao i veleposednik Ilija Jojkić, Đorđe Vojnović 300 hektara, Joca Božić 150 hektara. To je, izgleda bio greh, zemljište im je nakon rata oduzeto, postalo je zadružno i tadašnjeg kombinata, danas “Agrounijino“. Slično se dogodilo i u Staroj Pazovi, zemlja Save Petrovića – Petrović salaš, koji je imao 200 ha, i drugih veleposednika je ušla u zadruge i “Napredak“.
Poslednju deceniju na /poljo/privrednu scenu stupaju neki novi veleposednici u liku Miodraga Kostića, većinskog vlasnika “Agrounije“ i Miroslava Miškovića koji je kupio “Napredak“. Tako Kostić, odnosno, “MK grupa“ u Inđiji raspolaže sa 3.500 ha zemljišta i još 1.000 hekatara ima u zakupu, a Mišković, odnosno, “Delta agrar“ obrađuje 3.500 hektara u ataru stropazovačke opštine kao i odrđene površine gde još uvek nije razgraničeno vlasništvo. Takozvanog društvenog zemljišta ima još u zemljoradničkim zadrugama i institutima. Zadruga “Srem“ u Inđiji raspolaže sa 1.500 hektara a “Inđija“ sa 300 hektara društvenog zemljišta. Institut “Zemun polje“ koristi 700 hektara oranica u ataru Krnješevaca.
Seljaci danas
Najviše poljoprivrednog zemljišta je u rukama srednjih i malih poljoprivrednih proizvođača. Na području inđijske opštine oni raspolažu sa 17.000 hektara i još 4.000 državnog zemljišta su uzeli u zakup. U staropazovačkoj opštini blizu 20.000 hektara obrađuju seljaci koji su do sada uzeli u zakup i 2.333 hektara državnog zemljišta, sledi još jedna podela.
U sveopštoj promeni vlasništva ni crkve nisu ostale kratkih rukava bar kada je reč o ove dve susedne opštine. Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Inđiji vraćeno je 150 a crkvi u Staroj Pazovi 308 hektara, i crkveno zemljište se daje u zakup seljacima.
Evo podataka i o građevinskom zemljištu u ove dve susedne opštine. Građani i privrednici opštine Inđija raspolažu sa 3.578 hektara a Stare Pazove sa 5.500 hektara. S obzirom na ekspanziju gradnje moguće je da građevinskog zemljišta ima i više, što će pokazati popis stanovništva i imovine planiran za jesen ove godine.
Z.G.Stefanović