Nekada je tu postojalo kameno utvrđenje, najveće na ovom delu dunavskog limesa, koje je štitilo širi potez od Cusuma odnosno Petrovaradina do Acumincuma – Slankamena, i dalje do Rittiuma – Surduka
Piše: M. Balabanović
Za inđijsko selo Čortanovci zasigurno se zna da vekovima leži uljuljkano između reke Dunav sa jedne strane i obronaka Fruške gore i Nacionalnog parka sa druge. Poznato je da su mnogi narodi tokom svojih osvajačkih pohoda boravili na ovim prostorima, a tome svedoče brojni kulturno-istorijski spomenici kao i čuvena vila doktora Radenka Stankovića, kraljevog namesnika, koja je sagrađena po uzoru na srednjovekovne vizantijske palate. Međutim, ono što je prava nepoznanica, jeste da duboko u šumi leži rimsko utvrđenje – nemi svedok istorijskih zbivanja na ovim prostorima. Za Castra Herkulis se zna da se nalazi na lokalitetu Prosjanice. Nekada je tu postojalo kameno utvrđenje, najveće na ovom delu dunavskog limesa, koje je štitilo širi potez od Cusuma odnosno Petrovaradina do Acumincuma – Slankamena, i dalje do Rittiuma – Surduka. Sudeći po novčićima koji su tu pronađeni, utvrđenje je izgrađeno najverovatnije krajem 3. ili početkom 4. veka. Utvrđenje je živelo sve do pred kraj 4. veka, kada je u požaru prilikom napada Varvara stradalo i više nije obnavljano.
– Reč je o lokalitetu Rimskog utvrđenja Castra Herkulis na kojem je Herkulova vojska čuvala svoju poziciju od raznih hordi sa severa Evrope. To je bilo samo utvrđenje u kojem se nalazila vojska,a u zaleđu su bile vile rustike ili današnji salaši gde je živelo građanstvo. Čak se jedna takva vila nalazila na prostoru današnje vile Stanković, gde su pronađeni ostaci, a u blizini je pronađeno i rimsko groblje – objašnjava Živan Pašić, hroničar sela Čortanovci.
Danas je na lokalitetu Prosjanice moguće videti kružni zid jugoistočne kule prečnika preko deset metara, visok nešto preko metar i zidove glavnog bedema, široke skoro dva metra koji idu od kule prema zapadu-severozapadu. Istraživanjima je utvrđeno da se deo utvrđenja nalazi u koritu Dunava ,dve kule i severni bedem.
– Dve trećine utvrđenja je stradalo od klizišta u 9.veku, tako da je na lokaciji Rimskog utvrđenja ostao manji deo koji se može videti golim okom. U okviru tih kula nalazila se drvena konstrukcija, gde se vojska penjala kako bi osmortila napade neprijatelja – priča Živan i kaže da je na čitavom potezu oko utvrđenja iskopano dosta eksponata u vidu grnčarije i rimskih novčića.
Za one koji ne znaju za ovaj lokalitet, ukoliko se upute u čortanovačku šumu, mogu lako da se snađu. Prema rečima Pašića, postavljene su table sa putokazima, pa svi turisti, željni šetnje kroz istoriju, mogu da dođu i pogledaju staru rimsku građevinu. Ovo jeste jedan od važnih arheoloških i istorijskih lokaliteta, koji svedoči o životu Rimljana u ovim krajevima, a neophodno je da nadležne institucije prepoznaju značaj ulaganja u ovakva i slična mesta, kojih nesumnjivo ima širom Srema.
Tekst je napisan u sklopu realizacije Projekta „Ravnomerni razvoj: da selo bude kao grad“ koji je finansiran iz sredstava budžeta Opštine Inđija
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
