Pazovčanima je poznato da je Podunavlje, naročito u Belegišu, pre oko pola veka pošumljavano topolom, takođe je poznato da ovo drvo brzo raste, traženo je kao sirovina u industriji papira ali i u izradi pločastih elemenata za namešaj, kao što je šerploča, iverica, medjapan, takođe od topole se pravi i ambalaža (gajbice).
Manje je poznato da je već 43 godine stablo bele topole na izlasku iz Stare Pazove ka Banovcima u centralnom registru zaštićenih prirodnih dobara u Zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu. Pod nazivom „Bela topola kod Stare Pazove“ vodi se pod brojem 153 i određen joj je treći stepen zaštite. Kao karakteristike ovog botaničkog spomenika prirode navode se visina od 35 metara, visina debla do najniže grane 2,8 metara, obim debla 6,9 metara na 1,3 metra iznad zemnje i prečnik krošđnje u proseku 29 metara. U skladu sa ovim dimenzijama procenjeno je da je starost Bele topole oko 140 godina.
Zaštićeno prirodno dobro „Bela topola kod Stare Pazove“ povereno je na upravljanje JKP Čistoća iz Stare Pazove. U skladu s tim ovo preduzeće svake godine predlaže Program upravljanja spomenikom prirode „Bela topola kod Stare Pazove“. O Programu se prvo izjašnjava Zavod za zaštitu prirode a na snagu stupa kada ga usvoji Skupštine opštine Stara Pazova.
U Programu usvojenom za ovu godinu, kao i u prethodnim, utvrđene su mere i aktivnosti zaštite i očuvanja Bele topole. Koncept zaštite bi trebalo da obezbedi očuvanje postojeće prirodne sposobnosti stabla kroz redovne i povremne mere održavanja što uključuje povremeno čišćenje kore stabla i ramenih grana, premazivanje pukotina fitobalzamom, redovan pregle suvih grana, čišćenje stabla i krošnje i dezinfekciju. Predviđene aktivnosti i radnje taksativno su nabrojane u tabeli koja obuhvata svih dvanaest meseci u godini. U periodu bujanja vegetacije obavezno je košenje jednom mesečno, u martu se po potrebi seku suve i obolele grane, u oktobru se uklanja podrast i korov oko same biljke. Stablo se redovno pregleda, a po potrebi se uzimaju uzorci biljnog materijala za analizu.
Pored zaštićenog primerka, ima još stabala bele topole na teritoriji staropazovačke Opštine.
Zadivljuje vitalnost i veličina dva drveta ove vrste u samom centru Stare Pazove. Malo su skrajnute na parkingu između najstarijih stambenih zgrada na početku ulice Kralja Petra ali visoko natkriljuju taj prostor i obezbeđuju debelu hladovinu sigurno više od pola veka.
Branka Topalović
