Iako je globalno ekonomija izašla iz zone visoke inflacije, koja u Evropi sad iznosi nešto preko dva odsto a u Srbiji je na nivou od četiri do pet procenata, rast cena nije zaustavljen. A najviše su poskupeli prehrambeni proizvodi, što ima najveći uticaj na standard. Ekonomisti navode da su cene hrane rasle i zbog prošlogodišnje suše i zbog pada poljoprivredne proizvodnje.
Najviše su poskupeli najjeftiniji proizvodi, oni koji najviše utiču na standard, a u Srbiji nemamo uspostavljene potpuno jasne strukture na tržištu tih proizvoda, jer imamo monopole, kaže profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Nebojša Savić.
Prema njegovim rečima, problem je u tome što učesnici na tržištu ne žele da se odreknu svoje pozicije. Savić je za RTS naveo da je prošle godine Srbiju pogodila suša koja je naglo povisila cene voća i povrća, dok je jedna trećinea inflacije uvezena. On smatra da nije nužno da se sad snižavaju kamate da bi se podstakle investicije, odnosno privredna aktivnost.
Godišnja inflacija u evrozoni preliminarno je porasla na 2,4 odsto i u decembru je ubrzala, ali je prethodno Evropska centralna banka snizila referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena. Narodna banka Srbije zadržala je, pak, referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto, četvrti mesec zaredom. Taj potez dolazi u periodu kada inflacija u Srbiji nastavlja da se kreće u granicama cilja, ali je i dalje bliža gornjoj granici.
Izvor: RTV