• sreda, 19. februar 2025.
De­fi­cit pa­da­vi­na obo­rio pri­nos
Poljoprivreda
0 Komentara

De­fi­cit pa­da­vi­na obo­rio pri­nos

1. decembar 2011. godine

I u sušnoj godini čardaci napunjeni kukuruzom

Vre­men­ski uslo­vi – pe­ri­od bez ki­še u pro­te­klim me­se­ci­ma  omo­gu­ći­li su za­vr­še­tak ber­be ku­ku­ru­za na pod­ruč­ju Sre­ma. Ostva­ren pro­se­čan pri­nos od 7,1 t/ha je vi­ši u od­no­su na pri­no­se iz 2009. go­di­ne (6,8 t/ha) i 2008. go­di­ne (6,6 t/ha), ali je znat­no ma­nji u od­no­su na 2010. go­di­nu, ka­da su pro­seč­ni pri­no­si bi­li 8,5 to­na po hek­ta­ru. Po­re­đe­nja ra­di, vi­še­go­di­šnji pro­sek pri­no­sa ku­ku­ru­za za pe­ri­od 1981. – 2008. go­di­na je 6,5 t/ha. Po vi­si­ni pri­no­sa ku­ku­ru­za u ovoj go­di­ni u Sre­mu pred­nja­či Sta­ra Pa­zo­va (9,0 t/ha), a op­šti­na Ru­ma je ima­la naj­ni­ži pro­se­čan pri­nos (5,0 t/ha).
Ni­ži pri­no­si ku­ku­ru­za u od­no­su na pret­hod­nu go­di­nu po­sle­di­ca su  ne­po­volj­nih kli­mat­skih uslo­va ko­ji su bi­li pri­sut­ni u po­je­di­nim de­lo­vi­ma ve­ge­ta­ci­o­nog pe­ri­o­da. Po­seb­no loš uti­caj na ku­ku­ruz imao je de­fi­cit pa­da­vi­na za vre­me dru­ge i tre­će de­ka­de ju­na i pr­ve dve de­ka­de ju­la me­se­ca, ka­da je za tri­de­set da­na pa­lo sve­ga 16 li­ta­ra ki­še po me­tru kva­drat­nom, što je da­le­ko ma­nje od vi­še­go­di­šnjeg pro­se­ka i po­tre­ba ku­ku­ru­za. Ne­do­sta­tak pa­da­vi­na pra­ti­le su i vi­so­ke tem­pe­ra­tu­re va­zdu­ha u kri­tič­nim fa­za­ma raz­vo­ja ku­ku­ru­za. Ve­će ko­li­či­ne pa­da­vi­na kra­jem ju­la od 87 li­ta­ra/m2 po­volj­no su uti­ca­le na for­mi­ra­nje i na­li­va­nje zr­na ku­ku­ru­za, ali ne u to­li­koj me­ri da bi se pri­nos zr­na zna­čaj­no po­pra­vio.
Po­ljo­pri­vred­na struč­na slu­žba Srem­ska Mi­tro­vi­ca na svo­jim ogled­nim par­ce­la­mau ovoj go­di­ni is­pi­ti­va­la je ve­li­ki broj hi­bri­da ku­ku­ru­za do­ma­ćih i stra­nih kom­pa­ni­ja. Re­zul­ta­ti do ko­jih smo do­šli po­ka­za­li su da je naj­ve­ći pri­nos ostva­ren sa hi­bri­dom „Lu­če“ kom­pa­ni­je KWS ( 9.915 kg/ha, sa vla­gom 14,4% pri že­tvi). On je po pri­no­su bio do­mi­nan­tan ka­ko u svo­joj gru­pi zre­nja ( FAO 500), ta­ko i u od­no­su na hi­bri­de svih osta­lih gru­pa. Ako po­sma­tra­mo sa­mo hi­bri­de iz FAO gru­pe 300, naj­ve­ći pri­nos imao je hi­brid „PR37N01“ kom­pa­ni­je „Pi­o­ne­er“ (8.691 kg/ha, sa vla­gom 12,4%). U okvi­ru FAO gru­pe 400 naj­bo­lje re­zul­ta­te je imao hi­brid „NK Pa­co“ kom­pa­ni­je „Syngen­ta“ (8.946 kg/ha, sa vla­gom 12,5%), u FAO gru­pi 600 do­mi­nan­tan je bio hi­brid „NK Syco­ra“ kom­pa­ni­je „Syngen­ta“ (9.119 kg/ha sa vla­gom 13,8%), a u FAO gru­pi 700  bo­lji od dru­gih bio je hi­brid „PR33A46“ kom­pa­ni­je „Pi­o­ne­er“ (9.353 kg/ha sa vla­gom 14,3%). Za­do­vo­lja­va­ju­će pri­no­se ima­li su hi­bri­di In­sti­tu­ta za ra­tar­stvo i po­vr­tar­stvo No­vi Sad „NS 4023“ (7.584 kg/ha sa vla­gom 11,7% ) i „NS 5051“ (7.355 kg/ha sa vla­gom 12,8%).

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar