Vremenski uslovi – period bez kiše u proteklim mesecima omogućili su završetak berbe kukuruza na području Srema. Ostvaren prosečan prinos od 7,1 t/ha je viši u odnosu na prinose iz 2009. godine (6,8 t/ha) i 2008. godine (6,6 t/ha), ali je znatno manji u odnosu na 2010. godinu, kada su prosečni prinosi bili 8,5 tona po hektaru. Poređenja radi, višegodišnji prosek prinosa kukuruza za period 1981. – 2008. godina je 6,5 t/ha. Po visini prinosa kukuruza u ovoj godini u Sremu prednjači Stara Pazova (9,0 t/ha), a opština Ruma je imala najniži prosečan prinos (5,0 t/ha).
Niži prinosi kukuruza u odnosu na prethodnu godinu posledica su nepovoljnih klimatskih uslova koji su bili prisutni u pojedinim delovima vegetacionog perioda. Posebno loš uticaj na kukuruz imao je deficit padavina za vreme druge i treće dekade juna i prve dve dekade jula meseca, kada je za trideset dana palo svega 16 litara kiše po metru kvadratnom, što je daleko manje od višegodišnjeg proseka i potreba kukuruza. Nedostatak padavina pratile su i visoke temperature vazduha u kritičnim fazama razvoja kukuruza. Veće količine padavina krajem jula od 87 litara/m2 povoljno su uticale na formiranje i nalivanje zrna kukuruza, ali ne u tolikoj meri da bi se prinos zrna značajno popravio.
Poljoprivredna stručna služba Sremska Mitrovica na svojim oglednim parcelamau ovoj godini ispitivala je veliki broj hibrida kukuruza domaćih i stranih kompanija. Rezultati do kojih smo došli pokazali su da je najveći prinos ostvaren sa hibridom „Luče“ kompanije KWS ( 9.915 kg/ha, sa vlagom 14,4% pri žetvi). On je po prinosu bio dominantan kako u svojoj grupi zrenja ( FAO 500), tako i u odnosu na hibride svih ostalih grupa. Ako posmatramo samo hibride iz FAO grupe 300, najveći prinos imao je hibrid „PR37N01“ kompanije „Pioneer“ (8.691 kg/ha, sa vlagom 12,4%). U okviru FAO grupe 400 najbolje rezultate je imao hibrid „NK Paco“ kompanije „Syngenta“ (8.946 kg/ha, sa vlagom 12,5%), u FAO grupi 600 dominantan je bio hibrid „NK Sycora“ kompanije „Syngenta“ (9.119 kg/ha sa vlagom 13,8%), a u FAO grupi 700 bolji od drugih bio je hibrid „PR33A46“ kompanije „Pioneer“ (9.353 kg/ha sa vlagom 14,3%). Zadovoljavajuće prinose imali su hibridi Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad „NS 4023“ (7.584 kg/ha sa vlagom 11,7% ) i „NS 5051“ (7.355 kg/ha sa vlagom 12,8%).
