Čitalačka publika u selima podjednako je važna kao i ona u gradskim sredinama, Biblioteka u selu nije samo čitaonica ili prostor u kome se pozajmljuju knjige, nego i centar kulturnog života
Piše: G.Majstorović
Narodna biblioteka „Dr Đorđe Natošević“ iz Inđije osnovana je u sadašnjem prostoru 1973. godine, a praktično radi od 1945. godine i sada broji oko 110 hiljada knjiga, a svoje ogranke ima u Beški, Krčedinu, Maradiku i Novim Karlovcima. U svakom ogranku ima po desetak hiljada naslova, kaže bibliotekarka Milica Kotur, naglasivši da najviše knjiga poseduje ogranak biblioteke u Beški jer je to i najveće mesto. Čitalačka publika u selima podjednako je važna kao i ona u gradskim sredinama. Biblioteka u selu nije samo čitaonica ili prostor u kome se pozajmljuju knjige, nego i centar kulturnog života. Tu se dešavaju kulturni događaji i okupljaju meštani i svaka seoska biblioteka učestvuje u zadovoljavanju obrazovnih potreba ljudi u svojoj sredini.
– Za meštane je veoma važno da imaju biblioteku u svom selu. Posećenost u ograncima naše biblioteke u selima je solidna, a posebno je dobra saradnja svih ogranaka sa seoskim osnovnim školama, kao i sa odeljenjma predškolske ustanove. U biblioteke u selima deca dolaze organizovano sa vaspitačicama i učiteljicama pa ih naše koleginice upute u rad biblioteke, pokažu im knjige i slično. U svakom ogranku ima lepih knjiga i za decu i za odrasle i mi se trudimo da redovno obnavljamo knjižni fond koliko je to moguće – kaže Milica Kotur i podseća da matična biblioteka u Inđiji ima oko 10.000 članova, dok ogranci u selima znatno manje, srazmerno broju stanovnika. Ona naglašava da su u seoskim bibliotekama deca najverniji čitaoci, mada među odraslima ima i zaposlenih, penzionera i zemljoradnika.
– U ograncima najtraženija je literatura za decu i školska lektira, dok odrasli traže ove popularne knjige. Između matične biblioteke i ogranaka u selima ima male razlike u smislu korisnika, ali funkcionišu na isti način, s tim što su seoske sredine manje, ljudi se više poznaju i jedni drugima preporučuju koje knjige da pročitaju.U suštini mi smo zadovoljni radom naših ogranaka u selima i našim korisnicima, kao i ovde – ističe bibliotekarka Kotur.
Interesantno je napomenuti da Maradik ima biblioteku od 1952. godine kada je osnovana knjižnica i čitaonica, a od 1965. maradička biblioteka postala je ogranak inđijske Biblioteke. Novi Karlovci imaju biblioteku od 1936.godine kada je osnovana „Narodna čitaonica“ s prekidima u radu od 1941. do 1949. godine, a ogranak Narodne biblioteke „Dr Đorđe Natošević“ postala je 1970. godine. Za ogranak u Beški je karakteristično da se u njemu nalazi zaostavština knjiga braće Ležimirac, Vladimira i Borislava, knjižara iz ovog mesta. Naime, te knjige nisu deo ove biblioteke, već Zavičajnog društva „Stara Beška“ i predstavljaju deo kulturno-istorijske baštine Beške i jedino obeležje njihovog doprinosa knjižarstvu na ovom prostoru. Ogranak u Beški dobio je 2001.godine nagradu Dositej Obradović na nivou Srema. Biblioteka u Krčedinu osnovana je 1955. godine i bila je jedna od najaktivnijih u Sremu. U 1967.godini imala je 240 korisnika, što znači da je svaka kuća imala bar po jednog čitaoca, što govori koliki je značaj seoskih biblioteka.
Projekat „Solidarnost na selu, solidarnost za selo“ sufinansira se sredstvima budžeta Opštine Inđija.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.