• petak, 16. januar 2026.
Miroslav Sokol, vinogradar iz Bikić Dola/Мирослав Сокол, винїцар зоз Бикич Долу
Društvo | Projekti | Šid
0 Komentara

Miroslav Sokol, vinogradar iz Bikić Dola/Мирослав Сокол, винїцар зоз Бикич Долу

25. novembar 2024. godine

Pre više od tri decenije, Miroslav Sokol iz Bikić Dola odlučio je da zasadi svoj prvi vinograd na porodičnom imanju. Na tom mestu, na oko 30 ari zemlje gde su njegov deda i otac nekada gajili stari vinograd i breskve, otpočela je priča koja i danas traje. Danas, Miroslav i njegov sin Srđan mogu se pohvaliti vinogradom na površini od oko 5,5 hektara, sa kojeg u proseku uberu čak 42 tone grožđa godišnje. Pored sopstvenih zasada, porodica uzima i dva hektara u arendu, tako da su njihovi vinogradi jedan u blizini manastira Privina Glava, a drugi na obroncima Fruške gore.

Iako je ova godina bila izazovna zbog suše, koja je uzrokovala ranu berbu već sredinom avgusta, porodica Sokol nije odustala. Prskanje su ove godine počeli već u aprilu, dok su ranije kretali tek u maju.
Pre nego što se posvetio vinogradarstvu, Miroslav je radio kao mehaničar.

-Kada sam ostao bez posla, krenuo sam u ovaj posao iz nužde, ali se nikada nisam pokajao – kaže on. Sada, nakon odlaska u penziju, glavnu reč u vinogradu preuzeo je njegov sin, dok je Miroslav „pomoćni radnik”.

-Vinograd zaista traži slugu, a ne gospodara. Tokom godine ima mnogo posla — od ručnog plevljenja i provlačenja loze kroz žice, do orezivanja i zalamanja. Sve to radimo sin i ja sami, a ako ne stižemo, pomažu nam komšije ili angažujemo sezonske radnike, posebno tokom berbe, kada nam je potrebno bar dvadesetak ljudi.

Sa svojih vinograda, porodica Sokol bere razne sorte grožđa, uključujući sovinjon blank, šardone, italijanski i rajnski rizling, kao i crvene sorte poput merlota i kaberne sovinjona. Stono grožđe, poput hamburga i kardinala, nose na pijacu, gde uspevaju da prodaju sve količine, dok od ostalih sorti prave vino za ličnu upotrebu i poklone.

Iako ne prodaju svoja vina, ona su dobitnici brojnih priznanja na lokalnim vinijadama, od Temerina do Berkasova.

-Naš merlot je uvek među najboljima. Tajna je u kvalitetnom grožđu i ljubavi koju ulažemo u proizvodnju – otkriva Miroslav i dodaje: -Pravim vino na starinski način, sa zdravim grožđem i dobro održavanim vinogradima. Najvažniji sastojak je ljubav, i zbog toga su naša vina uvek ukusna i kvalitetna.

I dok vinogradi zahtevaju predan rad i mnogo truda, porodica Sokol nastavlja da neguje tradiciju, verujući da se u svakoj čaši njihovog vina oseti ne samo kvalitet, već i strast prema ovom plemenitom poslu.

Мирослав Сокол, винїцар зоз Бикич Долу

Пред вецей од трох деценийох, Мирослав Сокол зоз Бикич долу одлучел засадзиц свою першу винїцу на фамелийним маєтку. На тим месце, на коло 30 ари жеми дзе його дїдо и оцец дакеди ховали стару винїцу и брескинї, почала приповедка котра и нєшка тирва. Нєшка, Мирослав и його син Срдьан можу ше похвалїц зоз винїцу на поверхносци од 5,5 гектари, зоз хотрей ше у просеку наобера аж 42 тони грозна рочнє. И попри своєй винїци , фамелия бере и два гектари под аренду, так же їх винїца єдена у блїзкосци манастиру Привина Глава, а други на обронкох Фрушкей гори.

Попри того же тот рок бул окреме нєвигодни пре сушу, фамелия Сокол нє одустала. Пирсканє того року почали уж у априлу, а скорейших рокох починали у маю.

Скорей як ше пошвецел винїцарству Мирослав робел як механїчар.

-Кед сом остал без роботи, рушел сом до тей роботи зоз нужди, алє ми нїґда нє було жаль – гвари вон. Тераз, по одходзеню до пензиї, главне слово у винїци превжал його син, а Мирослав му помага.

-Винїца наисце глєда слугу, а нє пана. През рок єст вельо роботи – од плєца корова  и прецагованя лози през дрот, до орезованя и заламованя. Шицко то робиме син и я сами, а кед нє сцигуєме, помагаю нам сушедово або анґажуєме сезонских роботнїкох, окреме под час обераня, кед нам треба голєм двацец людзох.

Зоз своїх винїцох, фамелия Сокол обера рижни сорти грозна, як цо совиньон бланк, шардоне, италиянски и райнски ризлинґ, як и червени сорти як цо мерлот и каберне совиньона. Столне грозно, як хамбурґ и кардинал, ноша ше на пияц, дзе им ше поспишує предац шицке количество, а зоз других правя вино за особнє хаснованє и дарунки.

Гоч нє предаваю свойо вина, вони достали вельочислени припознаня на локалних виниядох, од Темерину по Беркасово.

-Наш мерлот вше медзи найлєпшима. Тайна у квалитетним грозну и любови котру укладаме до продукованя – одгадує Мирослав и додава: -Правим вино на стародавни способ, зоз здравим грозном и добре отримованима винїцами. Найважнєйши состойок то любов, и прето нашо вина вше смачни и квалитетни.

И док винїци глєдаю пошвецену роботу и вельо труду, фамелия Сокол предлужує пестовац традицию, и веря же ше у каждим погаре їх вина ше чувствує нє лєм квалитет, алє и страсц спрам тей благородней роботи.

Projekat „Od Karpata do sremske ravnice“ je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Проєкт „Од Карпат до сремськей рівниці“ є суфинансованый зо Бюджету Републикы Сербії – Міністерства інформованя і телекомуникацій. Становиска, высказаны в підпертім медийнім проєкту, не мусять выражати становиска орґану, што ділить средства.Top of Form

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar