• utorak, 18. februar 2025.
O radu sa decom sa smetnjama u razvoju-OŠ “Miloš Crnjanski” Hrtkovci prva seoska škola u evropskom projektu
Društvo | Srem bez predrasuda | Ruma
0 Komentara

O radu sa decom sa smetnjama u razvoju-OŠ “Miloš Crnjanski” Hrtkovci prva seoska škola u evropskom projektu

23. jul 2024. godine

Hrtkovci-Osnovna škola “Miloš Crnjanski” u Hrtkovcima je prva seoska škola koja je uspela da obezbedi učešće u Erazmus plus projektu koji se tiče rada sa decom sa smetnjama u razvoju. Takođe su jedna od samo 15 škola u celoj zemlji koje su dobile mentorstvo Tempus organizacije. Inkluzivna nastava i rad sa decom sa smetnjama u razvoju uveliko se razlikuje u seoskim sredinama, iako je inkluzivna nastava jednako obavezna i za gradske i za seoske škole.

-Inkluzija se u seoskim školama nekako uvek podrazumevala jer kao jedina u mestu morala je da prihvati svako dete. Tokom ranih 2000-tih nastavnici su u našoj državi prolazili kroz obuke i usavršavanja u smeru inkluzivnog obrazovanja. Mi se od tada stalno usavršavamo na tom polju jer nam je jako važno da što bolje pristupimo detetu ukoliko mu je potrebna dodatna podrška, kaže nastavnica Milena Tomić Škaro.

Pre dve godine kada su aplicirali za projekat “Inkluzivno obrazovanje- Sva deca su posebna” školu je pohađalo desetoro đaka sa smetnjama u razvoju po IOP programu. Trenutno  školu u Hrtkovcima pohađa  4 učenika po IOP 2 i 7 učenika po IOP1. U cilju unapređenja rada sa takvom decom, škola je uspela da obezbedi učešće na pomenutom projektu u okviru kog su nastavnice Milena Tomić Škaro i Danica Spasić boravile u Barseloni. Tamo su imale priliku da se upoznaju sa načinima rada kolega iz evropskih škola, ali i kompletnim pristupom radu sa decom sa smetnjama u razvoju i ograničenim sposobnostima. Važi konstatacija da je naš kadar i te kako stručan, ali i preopterećen, jer ono što u evropskim zemljama rade tri lica, u našim školama radi samo jedan nastavnik.

-Obuka “Inkluzivno obrazovanje- Sva deca su posebna” u Barseloni donela nam je nova znanja vezana za autističnu decu, decu sa Daunovim sindromom i ADHD. Način na koji treba da se pristupi detetu, način reagovanja, uključivanja, prilagođavanja, tehnike kako sačuvati dete od povrede i metode u radu sa decom sa posebnim potrebama.  Nastavnici iz drugih država Evrope koji su bili prisutni na seminaru susreću se sve više sa decom sa posebnim potrebama u nastavničkoj praksi, ali obavezno imaju u učionici nastavnika koji lično radi sa detetom (Supportive teacher) i nastavnika koji se bavi administracijom. Kod nas je to sve na jednom nastavniku, rekla je Milena Tomić Škaro, nastavnica sa 23 godine staza.

Takođe, vrlo važan segment obuke je bio deo o podršci i saradnji roditelja i meri do koje nastavnik daje sebe, svog vremena i uspostavljanju granica roditeljstva i rada nastavnika, poštovanja vremena i jedne i druge strane.

-Rad sa decom koja prate nastavu po izmenjenom planu predstavlja izazov čak i za veštine, iako IOP plan za veštine ne postoji. Ova deca treba da imaju dostignuća i da budu ocenjena kao i sva ostala deca. Ponekad je veoma teško opravdati njihove visoke ocene drugim (redovnim) učenicima. Ipak muzika govori univerzalnim jezikom, pa se mnogo lakše sporazumevamo. Mnogo veće odgovornosti u radu imam ipak kao odeljenjski starešina. Jedan od većih izazova predstavlja saradnja sa roditeljima ovakvih učenika, kao i administracija koju vodimo za njih, kaže nastavnica muzičkog Danica Spasić.

-Najvažnije mi je bilo da se oni ne osećaju odbačeno, zaboravljeno ili zapostavljeno. Jako vodim računa da se dete na mojim časovima ne oseća loše i uvek se sa uvažavanjem obraćam detetu, jer smatram da ću na taj način uspeti da razvijam njihovu ličnost na onaj način na koji oni to žele i znaju da mogu, a ja sam tu samo da pomognem, podržim i ohrabrim. Učim decu se da se prema meni odnose upravo kao i ja prema njima: sa uvažavanjem, odgovorno i uzorno, dodaje Milena Tomić Škaro.

Inkluzija se zvanično uvodi u Republiku Srbiju 2009.godine, a hrtkovacka škola  je od samog uvođenja malim koracima krenula   ka njenom usvajanju. Na početku je to bilo učešće na seminarima, tribinama, čitanje priručnika, kasnije i držanje predavanja. Formirn je i tim za inkluziju zajedno sa drugim činiocima iz lokalne zajednice.

-Pozitivno smo menjali svest društva u našoj okolini o deci sa smetnjama u razvoju, ali i hrabrili roditelje sve u cilju za dobrobit deteta. Erazmus projekat “U razlikama je moć” pomaže nam da napravimo još jedan korak napred, jer humanost jednog društva se ceni prema tome koliko se pomaže onima kojima je pomoć neophodna, zaključuje direktor OŠ “Miloš Crnjanski” Hrtkovci, Nebojša Jovičić.

Projekat “U susret jednakosti – Srem bez predrasuda” se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar