Retko se na ulicama Iriga ili Vrdnika mogu sresti prosjaci, pogotovo deca. Po neki slučaj primetan je u Vrdniku, kao turističkom mestu sa velikim brojem posetilaca, mada to su uglavnom poznati „lokalci“ i nikako nije reč o organizovanom obliku prosjačenja
Piše: S.Belotić
Za razliku od većih centara u Sremu, prosjačenjena teritoriji Opštine Irig nije rasprostranjena pojava. Ovu konstataciju potvrđuju u iriškom Centru za socijalni rad. Sporadični slučajevi koji se pojavljuju, pogotovo u Banji Vrdnik u jeku turističke sezone, dovedu do veoma retkih prijava. Na zajedničkim sastancima Centra za socijalni rad Opštine Irig i policije, konstatovano je da na našoj teritoriji gotovo da nema „dece ulice“ ili „dece koja žive i rade na ulici“, reči su direktorke iriškog centra, Silvane Laćarac.
I zaista, verovatno zbog toga što je u pitanju manja sredina, retko se na ulicama Iriga ili Vrdnika mogu sresti prosjaci, pogotovo deca. Po neki slučaj primetan je u Vrdniku, kao turističkom mestu sa velikim brojem posetilaca, mada to su uglavnom poznati „lokalci“ i nikako nije reč o organizovanom obliku prosjačenja, govore oni koji su na izvoru, zaposleni u ugostiteljskim objektima.
– Prosjačenja ima, ali ne često. Ima par poznatih osoba koje često navraćaju kod nas u kafić i koje jesu socijalno ugrožene i na taj način pokušavaju da dođu do nekih sredstava, ili bilo šta, nekad ne isključivo novac. Dešava se da traže bilo šta. Ne samo ovde u kafiću, već i u susrednim prodavnicama, i to dolaze sa rečima da nemaju, da traže novac za lekove, hranu i slično. To su lica koje mi poznajemo i ne mogu reći da sam imala priliku da vidim nepoznate ljude kako ovde prose i koji su na bilo koji način u organizovanom vidu prosjačenja. Takvih mogu reći da nema, bar ja to nisam videla, oni koji prose, to su naši sugrađani i zaista ih nema mnogo. Neki traže za alkohol i cigarete, a neki idu na izazivanje saosećanja, pa traže za hranu i lekove. Verovatno koriste i to što je Vrdnik turističko mesto, pa se neki od njih mogu sretati ispred banje Termal. Turisti im nekad daju novac, recimo kada traže za alkohol, dvadeset dinara za pivo, posetioci im daju taj novac samo da bi ih se rešili. A od nas lokalaca koje poznaju, idu na saosećajnost i traže novac za osnovne životne potrebe.Svako ima svoj način, ali zaista ne mogu reći da sam sretala slučajeve organizovanog prosjačenja, ovo je malo mesto i svi se znamo, prepoznali bismo nekog ko nije odavde, objašnjava Dolores Skoberne iz Vrdnika, zaposlena u jednom od ugostiteljskih objekata u Vrdniku.
Iako su ti slučajevi sporadični, posebo prosjačenja kod dece, Centar u skladu sa zakonskom regulativom i propisima sprovodi proceduru ukoliko se pojave situacije u kojima treba reagovati kako bi se zaštitila prava najmlađih.
– Naš zadatak kao organa starateljstva koji štiti prava i interese dece je da zaustavimo pojavu zloupotrebe dečijih prava. U tim slučajevima se obavlja savetodavni razgovor sa roditeljima i ukazuje im se na njihove propuste. Takođe, stručna lica iz Centra za socijalni rad Opštine Irig u tom slučaju i upozoravaju roditelje na mere koje su dužni da preduzmu protiv njih ukoliko ne prestanu sa zloupotrebom dece. U svim dosadašnjim slučajevima to je bilo dovoljno da zaustavi prosjačenje, tako da na teritoriji opštine Irig, ni jedno dete nije oduzeto roditeljima po osnovu prosjačenja, rekla je Silvana Laćarac, direktorka Centra za socijalni rad Irig.
U nadeležnosti Centra za socijalni rad prilikom prijave slučaja prosječenja je:
- Organizacija sastanaka na kojima prisustvuju predstavnici policije (obzirom da ne postoji komunalna policija za našu teritoriju) u cilju uspostavljanja struktuirane, celovite i kontinuirane saradnje.
- Ukoliko je procenjeno da se radi o gruboj zloupotrebi dečijih prava i prosjačenje nije zaustavljeno posle razgovora sa organom starateljstva po hitnom postupku dete se oduzime od roditelja, ili staratelja ili od lica kod koga se zateklo.
- U skladu sa izvršenim procenama stručnjaka organa starateljstva, protiv roditelja se mogu preduzeti mere građanskopravne i krivičnopravne odgovornosti, odnosno:
– Pokreće se parnični postupak za lišenje roditeljskog prava;
– Pokreće se postupak za zaštitu prava deteta, odnosno za zabranu održavanja ličnih kontakata sa detetom;
– Pokreće se parnični postupak za izricanje mera za zaštitu od nasilja u porodici;
– Podnosi se krivična prijava zbog eventualno učinjenog krivičnog dela zapuštanja i zlostavljanja maloletnog deteta ili nasilja u porodici
- Po hitnom postupku preduzimaju se mere urgentne zaštite deteta i obezbeđuje: bezbednost, briga o zdravlju, egzistencijalni uslovi, psihosocijalna podrška, zastupanje deteta (detetu se postavlja staratelj) i drugi uslovi za ostvarivanje prava deteta na obrazovanje i vaspitanje.
Projekat „Prosjačenje – preživljavanje ili biznis“ sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije.
Stavovi izneti u podržanom projektu, nužno ne odražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
