• subota, 20. april 2024.
„Mustra bečka“ za ekonomsku nezavisnost
Projekti
0 Komentara

„Mustra bečka“ za ekonomsku nezavisnost

21. avgust 2018. godine

Aleksandra Ognjenović je je još pre nekoliko godina počela da se bavi tkanjem krpara i proizvodnjom tkanih odevnih predmeta i aksesoara, ali je vremenom, u skladu za zahtevima tržišta svoju proizvodnju svela na jedan proizvod, a to su krpare

Piše: S.Belotić

Prodaja na rumskom vasaruAleksandra Ognjenović iz Rume je žena koja se nakon ostanka bez posla upustila u preduzetničke vode. Ni prva ni poslednja koja je učinila isto, a kada se uzme u obzir koliko je teško samostalno poslovati u današnje vreme, svakako je žena, kao i ostale, vredna hvale. Ona je tim pre zanimljiva jer se opredelila za kreativan posao na selu, blizu svoje dece, ali i za posao koji ne donosi punu egzistenciju, ali doprinosi poboljšanju kućnog budžeta. Aleksndra je je još pre nekoliko godina počela da se bavi tkanjem krpara i proizvodnjom tkanih odevnih predmeta i aksesoara, ali je vremenom, u skladu za zahtevima tržišta svoju proizvodnju svela na jedan proizvod, a to su krpare. Tako već dve godine zvanično u Malim Radincima, njenom rodnom selu u roditeljskoj kući, postoji zanatska radnja „Mustra bečka“.

– Pre više od deset  godina sam ostala bez posla. A ja sam neko ko mora nešto da radi. Radila sam svašta, pa sam sa rođakom došla na ideju da se bavimo tkanjem. U početku smo radile sve i svašta, ali smo vremenom videle da krpare najbolje idu. U poslu sam ostala sama, ali sam nastavila da se bavim time. Dugo godina sam radila na crno, što je bilo prilično nezgodno. Imala sam čak i jednu prijavu, i onda sam rekla „pomozi bože“, skupila hrabrosti i osnovala radnju pre dve godine. Od tada sam vlasnik radnje „Mustra bečka“, imam i oznaku da se bavim starim zanatom, što mi daleko umanjuje poreske obaveze i evo me već dugo vremena radim.  Mogla sam ja da idem i kod nekog drugog, ali sam želela da budem uz svoju decu. Zato sam odlučila da to bude u mojoj roditeljskoj kući, nabavila sam razboje, a jednu prostoriju u kući mojih roditelja sam pretvorila u radionicu. Sve vreme dok radim, deca su bila pored mene i to mi je bilo veoma važno, kaže Aleksandra.

Aleksandra u svom radnom prostoruZa prijavu radnje se odlučila kako bi mogla slobodno da izlaže svoje radove, da ih reklamira, posluje u zakonskim okvirima i širi posao. Reklamira se na društvenim mrežama i što bi se reklo od usta do usta, a svoje proizvode prodaje putem interneta i na rumskom vašaru. Kaže da nije bilo lako, i da tek u poslednje dve godine čitav poduhvat ima smisla, kada je ekonomski momenat u pitanju.

– Ja od ovog a ne mogu samostalno da živim, za to bih verovatno morala mnogo više da se pozabavim reklamom i plasmanom, ali najvažnije mi je da nešto radim, da mogu da budem sa svojom decom i da doprinosim porodičnom budžetu. U poslu mi pomaže ostac Sava koji je naučio da tka u svojim sedamdesetim godinama. Ja nisam digla ruke, živim u gradu, radim u selu i volim sve to u selu, mir, ljude, prirodu i svoj posao. Moja deca su sada velika, ali u momentima kad sam počinjala, želela sam da budem sa njima. Toliko koliko bih zaradila radeći kod nekog, ja mogu da zaradim od svog posla i da su mi deca na oku. Čak su mi i deca pomagala, malo su učili kako se radi, a pomažu mi u prodaji, posebno što im obećam da će imati i procenat od prodaje, dodaje Aleksandra.

ALEKSANDRAAleksandra je žena koja je ovim poslom sebi obezbedila neku vrstu komocije i mogućnost da svoje vreme organizuje kako njoj odgovara. Na takav način efikasnija je u organizaciji porodičnog života, brige o deci i suprugu. A kako sama kaže, za ženu je važno da ima neku obavezu, da zaradi dinar, i pored toga što napominje da živi skladan bračni život, određena ekonomska nezavisnost za ženu je od izuzetne važnosti. Ona pokazuje na jedno od hiljadu lica naše žene, žene koja se trudi da bude sam svoj gazda, da zaradi, bude uz decu i supruga, živi na relaciji grad-selo, i da u svemu tome bude zadovoljna. A samo zadovoljna žena je zdrava žena koja je stub svake porodice.

 

Projekat „Hiljadu lica naše žene“ sufinansiran je iz sredstava Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

Stavovi izneti u ovom medijskoj projektu nužno ne odražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: