Sremska Mitrovica – Krajem marta u Sremskoj Mitrovici je istekao rok važenja gradskog petogodišnjeg samodoprinosa od kojeg je trećina sredstava bila namenjena za finansiranje redovnih aktivnosti mesnih zajednice i zaposlene. Budući da novi samodoprinos nije zaveden postavljaju se aktuelna pitanja: kako će funkcionisati devet gradskih mesnih zajednica i šta će biti sa 20-tak zaposlenih u njima ?
Sekretar Skupštine grada Dražen Damnjanović podseća da su mesne zajednice, kao poseban oblik mesne samouprave, osnovane od strane grada i da bi prestale da postoje treba posebna gradska odluka, ali se u tom pravcu neće ići.
– Istekao je samodoprinos za područje Grada Sremska Mitrovica, tačno je da samim tim deo sredstava koji je bio, po odluci, namenjen za funkcionisanje mesnih zajednica neće postojati, ali će ubuduće biti planiran u samom budžetu. Posebno će se izdvajati sredstva za mesne zajednice i njihovo funkcionisanje. U ovom momentu neke mesne zajednice imaju sredstva koja su im odranije ostala, mada je izvorna namena samodoprinosa izvođenje velikih infrastrukturnih radova. Ti radovi se privode kraju, novac je obezbeđen, a projekti su završeni. Put R -103 je završen, Srpski dom je pri kraju, nova sala Mitrovačke Gimnazije je u početnoj fazi, a novac i dozvole su obezbeđeni – objašnjava Dražen Damnjanović.
Budući da od aprila nema izdvajanja gradskog samodoprinosa pa ni sredstava koja su bila namenjena za fukcionisanje mesnih zajednica do kraja godine za to će se obezbediti sredstava, a od sledeće godine namenski novac će biti planiran u budžetu.
– U većini seoskih mesnih zajednica postoji samodoprinos, u toku je postupak njegovog uvođenja u MZ Kuzmin. Inače, mesne zajednice mogu pokretati inicijative o tome i, koliko znam, u poslednje dve godine gde god je iniciran samodoprinos je uveden. Grad je, svojim propisima, preuzeo na sebe plaćanje električne energije za sela, održavanje javne rasvete, kao i druge troškove – dodaje Damnjanović.
Pitanje zaposlenih, ipak, zavisiće od samih gradskih mesnih zajednica. Grad kao njihov osnivač, nastavlja naš sagovornik, ne može izdvajati sredstva za zaposlene. To praktično znači : koja mesna zajednica ima dovoljne prihode po bilo kom osnovu može da ima zaposlene. O tome one odlučuju , jer su one poslodavci radnika. Sredstva koja će dobijati od grada biće isključivo za funkcionisanje mesnih zajednica i tekućih poslova. Primer da se i bez samodoprinosa to može je Laćarak čija mesna zajednica ima zaposlene, a nema samodoprinos, ali ima prihode iz drugih izvora.
– Sve je na samim mesnim zajednicama, a na njima je i rešavanje prava i obaveza sadašnjih zaposlenih. Svaka mesna zajednica ima pravilnik o sistematizaciji prema kom treba da postupa – istakao je sekretar Dražen Damnjanović.
Pomoćnih gradonačelnika iz oblasti seoske infrastrukture i mesnih zajednica Goran Matić kaže da još nije do kraja dogovoreno šta će od infrastrukturnih aktivnosti mesnih zajednica u novonastaloj situaciji ostati u njihovoj nadležnosti, a šta preći u nadležnost JP Direkcija za izgradnju grada. Jer, prioritet su i dalje životna pitanja građana i ona će se sigurno rešavati.
U situaciji kada nema priliva sredstava od samodoprinosa pitanje svojih radnika neke gradske mesne zajednice su počele da rešavaju, većina njih – čeka. I pored straha za radna mesta i neizvesnosti zaposleni nisu bili voljni za komentare, ali gotovo listom su nam govorili “ ako bude kako se priča : šta će mesne zajednice bez radnika? Predsednik Sindikata zaposlenih u gradskim i seoskim mesnim zajednicama, koji strukovno pripada Odboru Sindikata uprave SSS Nedeljko Mitrović kaže da zvaničnih informacija o sudbini gradskih mesnih zajednica i zaposlenih nema iako je više puta bezuspešno pokušavao da o tome zakaže razgovor sa zvaničnicima grada.
S.Đaković