Šta učiniti da Vojvodina, Nacionalni park “Fruška gora, katastarske opštine i naselja u njoj, postanu neka vrsta privredno-turističkog raja, predeli socijalnog blagostanja? Deo odgovora na ova pitanja mogao se čuti u Rumi, 19. aprila, na javnoj raspravi verzije “Master plana održivog razvoja Fruške gore“.
Uz napomenu da je Nacionalni park “’Fruška gora“ pravi dragulj Panonske regije, da je Ruma jednim manjim delom u tom obuhvatu, predsednik opštine Ruma Goran Vuković je istakao:
– Aktivno učestvujemo u realizaciji ovog plana, infrastrukturom se naslanjamo na Nacionalni park. Mislim da će ovaj plan uticati na razvojne potencijale rumske opštine, samim tim što je obuhvatio oblasti privrede, turizma, saobraćaja, lovstva, voda. U prilici smo da svoje ideje i predloge unesemo u ovaj značajni dokumenat.
Dr Radovan Pejanović, uz konstataciju da se na dokumentu radi u poslednjih šest meseci, i da je reč o razvoju Fruške gore za period od 2010. do 2020. godine, a to je zadatak koji je Univerzitet Novog Sada dobio od Vlade Vojvodine, naglasio je sledeće momente iz ove studije:
– Ovo je naučna studija u čiji nastanak je uključeno oko 40 istraživača, ona obuhvata 139.430 hektara površina, 54 katastarske opštine, 57 naselja. Tu su koncepti ruralnog, lokalno-ekonomskog razvoja, i koncept preduzetništva, što pretpostavlja socijalno blagostanje ove regije. Reč je o izbalansiranom i održivom razvoju, evropski fondovi podrazumevaju oko 100 milijardi evra za razvoj Dunavske regije. Dakle, do 2020. Fruška gora treba da bude prepoznatljiva destinacija privrede i turizma, to je generalna vizija, a na generalnoj listi projekata na prvom mestu je tunel kroz Frušku goru.
Jedan od saradnika na izradi Master plana, dr Branka Lazić, istakla je da Ruma zaslužuje intenzivniji razvoj, ima dva jezera, Borkovačko i Pavlovačko, ima uslove za razvoj šumarstva, pčelarstva, voćarstva:
-Poljoprivreda ne može više biti ono što je bila – samo ratarska proizvodnja. U njoj mora biti zastupljeno voćarstvo, ribarstvo, proizvodnja lekovitog bilja – integralna i organska poljoprivreda. Već imamo eko-farme, mora se osetiti specifičnost ovog kraja. Plan je da se u Rumi formira centar razvoja biljne proizvodnje, u Irigu centar za voćarstvo, da jedno demonstraciono polje za medonosne vrste bude u Pavlovcima.
Prof. Vladimir Stojanović apostrofirao je zaštitu istorijske i kulturne baštine, a to su manastiri, ruralni predeli, spomenici NOB-a, vinogradarske kuće, vinski podrumi, krovovi sa crvenim biber crepom:
– U ovom planu se, po prvi put u Srbiji, pominju eko-konačišta. U planu je izgradnja jednog modernog hotela na Fruškoj gori, ali i uređenje postojećih, zatim uređenj biciklističke staze od Rume do Vrdnika, u dužini od 10 kilometara, predviđen je ribarski turizam na Borkovačkom jezeru, turističko uređenje sela kao što su Stejanovci i Pavlovci.
Bila su zanimljiva i zapažanja prisutnih na raspravi. Bojče iz Iriga predložio je da se centar Nacionalnog parka iz Kamenice premesti u Frušku goru, Ratko Racković govorio je o “kukuretanju u vinogradima“ – kako dovesti turistu da ubere grozd sa prvom jutarnjom rosom, Gaja Ninković iz Stejanovaca podsetio je da na stejanovački pašnjak sleću orlovi-krstaši, a samo ih je tri para na Fruškoj gori, Stanimir Javorac se založio za zaštitu pčelinjih zajednica jer na Fruškoj gori u sezoni bude i do sto hiljada košnica, najzad, Dragan Kardaš je primetio – da bi se sve ovo realizovalo, podrazumevaju se dve krupne stvari: putevi kojima će turisti doći u Frušku goru, i voda, to jest paralelni cevovod za Rumu i Irig, samo tako bi Master plan zaživeo.
A ako se plan ostvari, ako se prokopa onaj tunel koji je alfa i omega budućeg razvoja, “vratiće se rode“ u Panonsku regiju, u društvu orlova-krstaša.
K. Kuzmanović