• nedelja, 23. mart 2025.
Stari hleb – tražna roba
Ekonomija
0 Komentara

Stari hleb – tražna roba

8. april 2011. godine

 

U mitrovačkoj pekari kod Apića, stari hleb po 25 dinara

Vla­da Sr­bi­je je pro­te­kle sed­mi­ce do­ne­la od­lu­ku o tro­me­seč­noj za­bra­ni iz­vo­za pše­ni­ce i bra­šna, a isto­vre­me­no je sa ber­ze upo­zo­re­no da Sr­bi­ja ne­ma pre­la­znih za­li­ha ži­ta do no­ve že­tve i da je neo­p­ho­dan uvoz iako smo pre­ma po­da­ci­ma „Ži­ta Sr­bi­je“, od ju­la pro­šle do fe­bru­a­ra ove go­di­ne iz­ve­zli 359.847 to­na pše­ni­ce i 91.126 to­na bra­šna. To je još vi­še ak­tu­e­li­zo­va­lo na­ja­vlje­no po­sku­plje­nje vek­ne hle­ba na 70 di­na­ra.

– Na­ši pe­ka­ri sma­tra­ju da, ako pše­ni­ca ode na 35 di­na­ra i bra­šno na 50 di­na­ra po ki­lo­gra­mu, uz po­sku­plje­nje stru­je i dru­gih in­pu­ta, da će ce­na hle­ba mo­ra­ti da po­sku­pi. Oni sma­tra­ju da ova za­bra­na iz­vo­za pše­ni­ce ne­će mno­go uti­ca­ti na ce­nu hle­ba – ka­že se­kre­tar Od­bo­ra za agrar u Srem­skoj pri­vred­noj ko­mo­ri Vla­di­mir Vla­o­vić i na­gla­ša­va da je naj­go­re što ni­ko pre­ci­zno ne zna ko­jim za­li­ha­ma pše­ni­ce dr­ža­va ra­po­la­že.

– Si­gur­no da još ima je­dan deo pše­ni­ce ko­ji sto­ji u am­ba­ri­ma i pri­vat­nim si­lo­si­ma. Te­ško je pro­ce­ni­ti o ko­jim ko­li­či­na­ma je reč, ali je bo­ja­zan da za na­še po­tre­be pše­ni­ce ne­će bi­ti do­volj­no do že­tve – na­vo­di Vla­o­vić i do­da­je da se ne­ko­li­ko go­di­na u Sre­mu se­je i za pe­ti­nu ma­nje pše­ni­ce ne­go što je to ne­ka­da bi­lo. Svu­da je ta­kva si­tu­a­ci­ja pa će po­ve­ća­nje ce­na pše­ni­ce ma­lo du­že tra­ja­ti, a ne sa­mo ove go­di­ne.

U isto vre­me, vla­snik srem­sko­mi­tro­vač­ke pe­ka­re Mi­haj­lo Apić ka­že da na ce­nu hle­ba uti­če mno­go to­ga, a ne sa­mo ce­na bra­šna. On nam po­tvr­đu­je i da je ve­li­ko in­te­re­so­va­nje ku­pa­ca za sta­ri hleb.

– Svež hleb je  55 di­na­ra, a kao sta­ri, od ju­če, pro­da­je se po 25 di­na­ra za vek­nu. Ta­ko smo na­šli mo­dus da se re­ši­mo sta­rog hle­ba ko­ji smo ra­ni­je uglav­nom tro­ši­li na pra­vlje­nje pre­zli ko­je smo pro­da­va­li na ve­li­ko pa­ke­ra­ji­ma ko­ji se ba­ve pa­ko­va­njem i pro­da­jom za tr­go­vi­ne. Ovo je ma­lo jed­no­stav­ni­je i efekt­ni­je. Kod ku­pa­ca je ve­li­ko in­te­re­so­va­nje. Ima da­na ka­da pro­da­mo sve do 10 – 11 sa­ti i do­la­ze po­sle pod­ne i pi­ta­ju da li ima još ju­če­ra­šnjeg hle­ba. Ima stal­nih mu­šte­ri­ja, uglav­nom je reč o sta­ri­ji­ma, a ima i onih ko­ji tra­že i da im osta­vi­mo sta­ri hleb.

Apić nam po­tvr­đu­je is­prav­nost sta­va Uni­je pe­ka­ra da je već sa­da re­al­na ce­na hle­ba oko 64 di­na­ra.

– To je isti­na jer je po­sled­njih sed­mi­ca ce­na bra­šna stal­no ra­sla. Sva­ka is­po­ru­ka ima no­vu, ve­ću ce­nu. Po­sled­nja je bi­la 44,5 plus PDV. Tu se do­da­ju tro­ško­vi vo­de, so­li, adi­ti­va, kva­sca, pre­vo­za…. Na­rav­no, sva­ka pe­ka­ra ima i dru­ge tro­ško­ve. Naj­ma­nja in­ter­ven­ci­ja maj­sto­ra na ma­ši­na­ma je par sto­ti­na evra. Tu su i za­ra­de za­po­sle­nih ko­je se stal­no po­ma­lo uve­ća­va­ju u bru­to iz­no­su, kao i sve dru­go- stru­ja, gas, go­ri­vo, pla­te, tro­ško­vi odr­ža­va­nja objek­ta, či­šće­nja…– na­bra­ja Apić i na­vo­di da sta­ri hleb pro­da­je po 25 di­na­ra da bi iz­vu­kao ba­rem ne­što od ula­ga­nja:

– Ako pra­vim pre­zle, on­da još imam do­dat­ne tro­ško­ve, do­dat­ni rad, am­ba­la­žu, ra­bat tr­gov­ci­ma… I na 25 di­na­ra za sta­ri hle­bi si u mi­nu­su, ako ra­diš pre­zle opet si u mi­nu­su, ali „iz­va­diš“ ko­li­ko-to­li­ko.

Po Api­će­vom mi­šlje­nju, za mu­šte­ri­je je do­bro što ima ne­ke kon­ku­ren­ci­je me­đu pe­ka­ri­ma ko­ja im ne do­zvo­lja­va da po­stig­nu ne­ku re­al­nu ce­nu. A, re­al­na ce­na hle­ba je ono što po­kri­va sve tro­ško­ve i omo­gu­ća­va od­re­đe­nu aku­mu­la­ci­ju. U ovom tre­nut­ku ona je ve­ća od sa­da­šnjih 55 di­na­ra za vek­nu.

Ka­ko se či­ni, sta­ri hleb bi­će još tra­že­ni­ji.

Ž. Ne­go­va­no­vić

J. Zur­ko­vić

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar