Jesenja i prolećna setva u Sremu treba da se obave na oko 240 hiljada hektara. Polovinom novembra obavljena je setva strnih žita na gotovo 50 hiljada hektara. Tome je prethodila setva uljane repice na neštvo više od hiljadu hektara, izjavio je sekretar Udruženja za agrar Sremske privredne komore, Vladimir Vlaović.
Pšenicom je u Sremu zasejano gotovo 50 hiljada hektara, što je 90 odsto u odnosu na plan, a na nivou je višegodišnjeg proseka. Setva je počela rano, ali u otežanim uslovima. Mada je najveći deo setve obavljen u optimalnim vremenskom periodu, zbog nedostatka padavina kasnilo je nicanje i noramalan razvoj useva. Veliki deo strnina kasni u nicanju, pa neće spremni ući u zimski period. Vremenske prilike išle su na ruku povećanju populacije poljskih miševa. Zbog toga se savetuje ratarima da obilaze useve i ako je napad veći na vreme intervenišu sa zaštitom.
Trenutno najveći posao u agraru je, svakako, duboku oranje, od koga uveliko zavisi kako će se obaviti prolećna setva. Procenjuje se da je u Sremu do sada duboko oranje obavljeno na gotovo 80 odsto planiranih površina. Posao ubrzano odmiče, jer su slobodne površine pod proletos zasejanim kulturama, s obzirom da je zbog ekstremne avgustovske suše došlo do ubrzane vegetacije i preranog zrenja, pre svega kukuruza i soje. Međutim, oranje se otežano odvija, zbog nedostatka vlage u zemljištu, a usled toga dolazi i do prekomernog korišćenja dizela.
Prolećna setva u Sremu obaviće se na oko 185 hiljada hektara. Dominantna kultura biće, kao i ranijih godina, kukuruz, dok će se ostale površine zasejati industrtijskim biljem, povrćem, krmnim biljem i jarim ječmom.
S.Lovčanin