• utorak, 26. maj 2026.

Manifestacija “Odjeci belog majdana”

Rakovac – Manifestacija „Odjeci belog majdana“ Rakovac je izložba etno-umetničkih zanata, vina, hrane, poljoprivrednih proizvoda, zakićena bogatim kulturno-umetničkim programom, u kome učestvuju i gosti. Organizuje je Udruženje „Miroškine rukotvorine“ Rakovac na platou ispred pećine Beli majdan na obroncima Fruške gore. Cilj ove manifestacije je da se pokaže da kultura i turizam koji su u skladu sa principima očuvanja životne sredine mogu pružiti kvalitetan osnov za održivi razvoj turizma. Svojom atraktivnošću, sadržajima i programima doprinosi razvoju turizma u Rakovcu i opštini Beočin.

– Manifestacija „Odjeci Belog majdana“, postala je brend našeg udruženja i doprinela da Rakovac bude rado posećena turistička destinacija. Posetioci su oduševljeni sa prethodnih osam održanih manifestacija. Za Rakovac, znaju u Mađarskoj, Hrvatskoj i mnogim mestima naše Vojvodine. Ta prepoznatljivost Rakovca je zahvaljujući manifestaciji „Odjeci Belog majdana“ koju rado posećuju zahvaljujući dobroj organizaciji i zanimljivom programu – kaže Snežana Radišić predsednica Udružnja “Miroškine rukotvorine” iz Rakovca.

Protekle godine udruženja žena su se pokazala kao uspešna sa rukotvorenima, spremljenim kolačima, ali i igrom. Ispod Belog majdana u Rakovcu okupilo se 20 različitih udruženja i kreativnih pojedinaca, pa su veštine odmerili i majstori kulinarstva. Publiku su oduševili mladi muzičari, pa se povelo i kolo, zaigrali su i stari i mladi. Sa ove uspele manifestacije gosti su pored lepih utisaka mogli da ponesu kolače, sir, suvenire, med, piće, pa i rukotvorine različitih vrsta. Prošle godine uspešno je radila i radionica za decu, gde su neki od njih po prvi put sami pravili lutke od krpa.

Ove godine manifestacija je trebala biti održana po deveti put. Bilo je planirano da se manifestacija obogati dečijom likovnom kolonijom i učešćem bendova iz Novog Sada, ali planove su pomutili epidemija i nedostatak finansijskih sredstava.

(Projekat “Udruženja žena kao čuvari tradicije” sufinansira se iz budžeta Opštine Beočin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva)


MIRJANA MALEŠEVIĆ MILKIĆ NA ČELU OPŠTINE BEOČIN

Mirjana Malešević Milkić izabrana je za predsednicu Opštine Beočin na konstitutivnoj sednici SO Beočin održanoj danas. Njen zamenik je Boro Predragović, dok je za predsednika SO izabran Nemanja Vilić.

Za članove Opštinskog veća izabrani su  Tanja Drljača, Sanja Jakopović, Marica Savković, Desanka Jovičić i Milan Zorić.

Svi novoizabrani su sa izborne liste „Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije (SPS).


ZORAN SEMENOVIĆ IZABRAN ZA PREDSEDNIKA OPŠTINE ŠID

Konstitutivna sednica Skupštine opštine Šid održana je danas u sali Kulturno obrazovnog centra, kako bi se ispoštovale epidemiološke mere. Novim odbornicima su potvrđeni mandati, a za predsednika SO Šid  izabran je Tihomir Stamenković diplomirani tehnolog iz Šida. Nikolina Bibić student iz Šida izabrana je za zamenika predsednika SO Šid, dok je na mesto sekretara SO Šid imenovan Romko Papuga diplomirani pravnik iz Šida. Odbornici su za predsednika Opštine Šid izabrali Zorana Semenovića diplomiranog inženjera agroekonomije na period od četiri godine.

Na predlog novoizabranog predsednika Opštine, Đorđe Tomić  izabran je za zamenika predsednika opštine i imenovani su članovi Opštinskog veća. To su: Katarina Mitrović, Dalibor Starovlas, Cvijetko Rakić, Miloš Milošević, Milena Petko, Jelena Malić i Goran Kovačević.


MILICA SILBAŠKI, NAJSTARIJA ČLANICA UDRUŽENJA ŽENA “JANA”

Banoštor Najstarija članica Udruženja žena “Jana” iz Banoštora je 81-godišnja Milica Silbaški, koja je u ovom Udruženju aktivna još od njegovog osnivanja. Kaže da pamti kako su se žene uvek družile, pevale i putovale po celoj tadašnjoj Jugoslaviji.

– Družili smo se i lepo se slagali, ne samo mi žene, nego i svi u selu. Iako smo bili jako siromašni, to nam nije smetalo da budemo zadovoljni, više se pevalo i veselilo nego što je to sada slučaj. Mi žene smo uglavnom radile ručne radove, a tu veštinu smo nasledile od naših majki. Kada se osnovalo Udruženje žena, išle smo u Kumrovec da posetimo Titovu rodnu kuću, a onda i u Jasenovac, na Kozaru i u razne banje…Obišle smo i mnogo manastira po celoj zemlji, a učestovale smo kao Udruženje i u emisijama “Žikina šarenica” i “Znanje imanje”. Moja zaduženje je bilo tada da pravim lisnatu pogaču za doček gostiju i pamtim to vreme kao najlepši period svog života – priseća se uspomena iz prošlosti Milica Silbaški iz banoštorskog Udruženja žena “Jana”.

Kaže da ovo Udruženje funkcioniše lepo i danas i da vode ga mlađe žene. Žao joj je što brojnost članica nije kao u njeno vreme, ali dodaje da je sada ionako došlo drugo vreme i da ništa više nije moguće upoređivati sa onim kako je bilo nekada.

-Mi starije iako imamo životnog iskustva i mogle bi savetima da pomognemo mlađim ženama, ipak to ne radimo, jer su današnje žene obrazovanije i upućenije od nas i dobro je što je tako. Jedini savet koji ima dajem i što im uvek govorim jeste da moraju dobro da se slažu, da se nikad ne svađaju, jer je sloga najvažnija – kaže baka Milica i dodaje da je sve do prošle godine sa ženama iz svog sela išla na ekskurzije, ali da sada više ne može zbog zdravlja.

Inače, ovo Udruženje dobilo je ime po narodnom heroju Jani Dragojlović, koja je rođena 1922. u Banoštoru, te je na inicijativu Udruženja i Saveta Mesne zajednice ovoj herioni nedavno podignut spomenik. Na njemu se sada nalazi spomen ploča, koja je poslednjih decenija bila na zgradi banoštorske škole.

(Projekat “Udruženja žena kao čuvari tradicije” sufinansira se iz budžeta Opštine Beočin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva)


Pod lipom se hladimo a medom se sladimo

Lug – Pod širokim krošnjama lipa u divnom hladu, prošle godine u sremskom selu Lug u podnožju Fruške gore održana je 5. po redu manifestacija „Pod lipom se hladimo a medom se sladimo“.

Pod pokroviteljstvom opštine Beočin organizaciju su sproveli kao i proteklih godina, Kulturno-umetničko društvo „Mladost“ i Slovačko udruženje žena „Vredne pčelice“ iz Luga. Prisutne je u ime predsednice NRSNM Libuške Lakatošove, kao i predsednika Matice slovačke Jana Brtke pozdravila Ana Horvatova, predsednica Odbora za informisanje Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. U nastavku programa sledio je nastup malih Lužana, dece iz vrtića predškolske ustanove, a nakon njih su nastupila su deca iz Matice slovenske Ilok i pevači iz Luga.

Prvi deo programa završio se defileom svih učesnika pored bogatih i raznovrsnih štandova na kojima su izlagali ženska udruženja i proizvođači pčelinjih proizvoda i ručnih radova, koji neguju tradiiciju i kulturu ovoga kraja. U prijatnoj atmosferi u hladovini lipa bili su pčelari, dok su folkloraši igrali na jakom suncu, jer ih ni julska vrućina nije mogla sprečiti da odustanu od svog nastupa.

U drugom delu kulturnog programa plesom su se predstavili dečja folklorna grupa KUD „Hajiček“, KIS „Kisač“, veterani SKC „Pavela Jozefa Šafarika“ a pesmom su zabavljali publiku ženska pevačka grupa KUD „Jednota“ iz Šida i muška pevačka grupa „V pivničkom polju“ iz Pivnica.

Ove godine zbog epidemije, na žalost svih učesnika, manifestacija nije održana.

(Projekat “Udruženja žena kao čuvari tradicije” sufinansira se iz budžeta Opštine Beočin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva)


Udruženje „Miroškine rukotvorine“ iz Rakovca

Rakovac – Pre tačno jednu deceniju na osnivačkoj skupštini Udruženje „Miroškine rukotvorine“ iz Rakovca, imalo je samo pet članova, koji su bili iz Novog Sada, Rakovca i Taraša. Danas, deset godina posle, ovo Udruženje broji 15 članova koji se bave izradom narodnih rukotvorina kao što su tkanje, vez, štrikanje, heklanje, kao i izradom umetničkih dela poput slikanja, skulptura, duboreza…

Kako kaže predsednica Snežana Radišić, za deset godina postojanja Udruženje je ostvarilo veći broj značajnih i uspešnih aktivnosti, koje su doprinele očuvanju i negovanju narodne tradicije, umetnosti i unapređenju turizma.

-Članovi Udruženja su učestvovali na mnogim izložbama i manifestacijama u Vojvodini i Mađarskoj, na kojima su za svoje rukotvorine i umetnička dela dobijali diplome i medalje. Naziv udruženja je nastao u znak sećanja na dve Mirjane. Jedna Mirjana se bavila izradom narodnih rukotvorina heklanjem i goblenima i poreklom je iz Banata. Druga Mirjana je slikarka i pesnikinja i poreklom je iz Ledinaca gde je organizovala izložbu umetničkih dela i narodnih rukotvorina. Od strane pokrajinskog sekretarijata za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu odobrena su nam sredstva za organizovanje manifestacije „Odjeci Belog majdana“, kao i od pokrajinskog sekretarijata za privredu, za stare zanate, za istu namenu. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo finansirao je izradu i štampanje „Turističkog vodiča Rakovca“, a Zavod za ravnopravnost polova projekat pod nazivom „Putovanjem, radi upoznavanja vojvođanskih turističkih potencijala i destinacija.“ Zahvaljujući podršci opštine Beočin ovo udruženje je učestvovalo na dve izložbe rukotvorina u Mađarskoj – kaže predsednica Snežana Radišić.

Udruženju je i ove godine upućen poziv iz Mađarske da učestvuje na izložbi rukotvorina, ali im je pandemija pokvarila planove, s obzirom da su granice zatvorene.

– Od dana osnivanja Udruženje svake godine sve više napreduje, ali ova godina je veliko zlo, zaustavljena je svaka aktivnost Udruženja, biće dobro da nam bilans bude barem na nuli – kaže Snežana Radišić.

(Projekat “Udruženja žena kao čuvari tradicije” sufinansira se iz budžeta Opštine Beočin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva)


Prikupljaju se sredstva za obnovu hrama

Beočin – Hram svetog Vasilija Ostroškog u Beočinu, po rečima mnogih, jedan je od najlepših hramova u okruženju i zasigurno simbol i ponos Beočinaca. Hram je relativno mlad, temelji ovog hrama osvećeni su 2000. godine i od tada ova svetinja okuplja i sabira veliki broj vernika kako iz Beočina tako i šire.

Hram još uvek nije završen, ostalo je još da se privede kraju freskopisanje, kao i uređenje crkvene porte. Međutim, usled loše krovne konstrukcije, na pojedinim mestima, naročito kupola i svodovi, već su oštećeni unutrašnji zidovi kao i pojedine freske i fasada, te je krov što pre potrebno sanirati kako bi se sprečila dalja oštećenja. U planu je da se odmah uradi i fasada te da hram opet zablista u punom sjaju.

Za pomenute radove obezbeđen je jedan deo sredstava, a u toku je i akcija prikupljanja preostalih sredstava kako bi se ovi radovi mogli što pre izvesti i sprečiti dalja oštećenja.

Svi oni koji dobrom voljom i ljubavlju žele i mogu da pomognu izgradnju hrama svetog Vasilija Ostroškog, i tako se i sami ugrade u život ove svetinje, mogu uplatiti svoj prilog na žiro račun hrama 340-11005603-78, otvorenog u Erste banci.

Dodatne informacije mogu da se nađu na Fejsbuk stranici hrama https://www.facebook.com/crkva.beocin.


OPADA BROJ OBOLELIH OD VIRUSA KORONA

Šid – Prema podacima Zavoda za javno zdravlje Sremska Mitrovica u poslednjih sedam dana nije registrovana nijedna osoba pozitivna na virus COVID 19, sedam osoba je izlečeno, dok se osam osoba nalazi u izolaciji. Ukupan broj aktivnih slučajeva pozitivnih na virus korona zaključno sa 14. avgustom na teritoriji opštine Šid je trinaest. Komadant Štaba za vanredne situacije Zoran Semenović zahvalio se građanima na pokazanoj disciplini tokom pridržavanja propisanih mera, nošenja maski i socijalne distance, apelujući na sve građane da i pored stabilizacije i pada broja obolelih nastave da se pridržavaju pomenutih mera.