Nutricionista savetuje da se oni koji praktikuju post pridržavaju nekih pravila, kako bi očistili organizam od toksina i održali telesnu masu
Piše: S.Belotić
Nagli prelazak na posni režim ishrane je šok za organizam, a 40 dana Božićnog posta pravi je izazov. Zbog toga oni koji žele da poste moraju da se hrane raznovrsno, kaže Mira Bajić, viši dijetetičar – nutricionista Centra za prevenciju u Domu zdravlja „Ruma”. Deca do sedam godina, trudnice, stari i bolesni ne bi trebalo da poste, ali za sve ostale post je zdrav, jer se u mnogim posnim namirnicama mogu naći hranljive materije potrebne organizmu, baš kao i u redovnoj ishrani.
– Uzdržavanje i umerenost u svemu, pa i u jelu trebalo bi da bude osnovni smisao svakog posta. Ovim načinom ishrane se povoljno utiče na krvni pritisak, ubrzava se detoksikacija organizma i smanjuje nivo masnoća u krvi, kaže Mira Bajić.
Ishrana za vreme posta ne bi trebalo da bude jednolična i trebalo bi izbeći zamku da se jelovnik bazira na belom hlebu, pecivima, testeninama i industrijskim slatkišima, koji su dosta kalorični, pa kao epilog takvog posta imamo porast telesne mase. Nutricionista savetuje da se oni koji praktikuju post pridržavaju nekih pravila, kako bi očistili organizam od toksina i održali telesnu masu.
Post nije gladovanje
– Nedelju dana ranije trebalo bi postupno smanjiti unos namirnica životinjskog porekla kao pripremu postu. Povećajte unos tečnosti na minimalno dva litra, vode, čajeva, prirodnih sokova i čorbica. Post nije dijeta niti gladovanje. Vodite računa da obroci budu raznovrsni i redovni kako bi zadovoljili sve potrebe organizma u hranljivim materijama. Voće i povrće konzumirajte svakodnevno, kako bi organizmu obezbedili dovoljno minerala i vitamina. Bademi, lešnici, orasi, indijski, brazilski orah su bogati zdravim mastima, pa ih možete dodati u salatu kako bi energetski pojačali obrok ili ga uzeti kao užinu, ali pošto su dosta kalorični preporuka je manja šaka ili 30-tak grama. Smanjite unos krompira, a svakodnevno konzumirajte po jedan obrok od mahunarki (pasulj, grasak, sočivo, boranija) jer su ove namirnice bogate biljnim proteinima i vlaknima koja ubrzavaju rad organa za varenje i regulišu stolicu. Ribu treba jesti najmanje 2-3 puta nedeljno, bogata je proteinima, vitaminom D i vitaminima B grupe, kao i omega 3 masnim kiselinama, objašnjava Mira Bajić.
Poželjno je da deo svakodnevne ishrane budu i maslinovo, laneno, bundevino, susamovo ulje, bogata omega masnim kiselinama. Povećana potreba za hranom može da bude posledica niskog šećera u krvi, zato je važno da u toku dana imate redovne obroke. Ukoliko pravilno kombinujete namirnice i jedete raznovrsnu hranu vrlo brzo ćete osetiti promene na sebi, bićete puni energije, savetuje n utricionista.
Kako mrsna jela da budu posna
A sa ovakvim predznanjem i osnovnim poznavanjem namirnica, može se krenuti i u zanimljivo kombinovanje posnih jela. Tu su i saveti profesionalnih kuvara koji kažu da posna hrana može biti veoma zanimljiva i hranjiva.
– Sama izrada posnih jela podrazumeva poznavanje namirnica i nutrijenata koji ih sačinjavaju, da bi pravilnim odabirom mogli isprojektovati obrok koji bi mogao da zadovolji potrebe ljudi koji poste ili praktikuju dijetalno-režimsku ishranu radi lečenja i očuvanja zdravlja. Posna kuhinja, ako se ne poznaje dovoljno gastronomija, može da bude jednolična i dosadna, samim tim i nezdrava. Da bi se hrana pravilno asimilovala, mora da zadovolji sva čula, kaže Borislav Dimković, profesor kuvarstva u Srednjoj stručnoj školi „Branko Radičević“ u Rumi.
On dalje navodi i primere jelovnika koji ispunjavaju ove uslove kvalitetnog obroka. Primera radi, to su tortilje punjene pečurkama, sojom, povrćem i začinima, čorbe od mešanog povrća, pasirane, začinjene i zamašćene hladno ceđenim maslinovim uljem, posne špagete, raviole, torteline, njoke, posne lazanje, posne pice, ribe pripremane na razne načine, kuvane, pržene, pečene, riblje čorbe, kroketi od ribljeg mesa, burek sa posnim sirom, pečurkama, jabukama, višnjama, priprema posnih sireva na poseban način, pečurke na razne načine, povrće pripremano na razne načine uz upotrebu hladno ceđenog maslinovog ulja. Osim toga i postojeća mrsna jela mogu se adaptirati da budu posna, isključenjem mesa, mlečnih proizvoda i jaja. U suštini, priprema posnog jela zavisi od pojedinca i njegove kreativnosti, kako bi se ta jela mogla prilagoditi posnom režimu.
Pričešće
Ako idete korak dalje i postite radi pričešća, morate znati da post nije puko čišćenje fizičkog tela.
– Post ima za cilj da se čovek vrati Bogu i da svoje biće preispituje, poboljšava, da u svemu upotrebi post kao priliku za bolju i savršeniju meru života, da bolje i čestitije živi. Važan je i telesni post u kom imamo uzdržavanje od određene vrste hrane, ali isto tako pokušavamo da naviknemo i svoj organizam i svoje biće u duhovnoj meri, a to je da ispravljamo svoj život i popravljamo svoje duhovno stanje, objasnio je protojerejski namesnik rumski Sreten Lazarević.
