• sreda, 27. septembar 2023.
Ve­li­ko “spre­ma­nje” pa­non­ske le­po­ti­ce
Ekonomija
0 Komentara

Ve­li­ko “spre­ma­nje” pa­non­ske le­po­ti­ce

1. jun 2011. godine

Na­ci­o­nal­ni park “Fru­ška go­ra” – je­di­ni na­ci­o­nal­ni park u Po­kra­ji­ni (pro­gla­šen 1960. go­di­ne), kao kom­pleks od iz­u­zet­nog zna­ča­ja od­ne­dav­no je sa svim pra­vi­ma i oba­ve­za­ma pre­net na upra­vlja­nje AP Voj­vo­di­ni. Pod­ruč­je ak­tiv­ne za­šti­te na ovoj pa­non­skoj le­po­ti­ci (naj­vi­ši vrh Cr­ve­ni čot, 539 m) ob­u­hva­ta 25.525 hek­ta­ra, od ukup­no 139.430 hek­ta­ra ko­li­ko za­u­zi­ma pla­ni­na Fru­ška go­ra. Ge­o­graf­ski, ona se u ce­li­ni na­la­zi na pod­ruč­ju Sre­ma. Za­šti­će­no pod­ruč­je Fru­ške go­re (ina­če, 96 od­sto pod šu­mom) u ve­ćoj ili ma­njoj me­ri ad­mi­ni­stra­tiv­no pri­pa­da op­šti­na­ma Srem­ski Kar­lov­ci, Pe­tro­va­ra­din, Be­o­čin, Irig, In­đi­ja, Srem­ska Mi­tro­vi­ca, Šid, Ru­ma i Bač­ka Pa­lan­ka.

Dobrivoje Antonić

Di­rek­tor Jav­nog pred­u­ze­ća Na­ci­o­nal­ni park “Fru­ška go­ra”, sa se­di­štem u Srem­skoj Ka­me­ni­ci, gost “Srem­skih no­vi­na” Do­bri­vo­je An­to­nić, ka­že da je po­stu­pak do­no­še­nja Ma­ster pla­na odr­ži­vog raz­vo­ja Fru­ške go­re od 2012. do 2022. go­di­ne pr­va zna­čaj­na ak­tiv­nost APV, kao osni­va­ča JP, po­sle pre­no­sa nad­le­žno­sti. Nje­gov zna­čaj je stra­te­ški, od ne­pro­ce­nji­ve raz­voj­ne ko­ri­sti ne sa­mo za Fru­šku go­ru, Srem i Voj­vo­di­nu, već i či­ta­vu ze­mlju.

– Ini­ci­ja­ti­va za iz­ra­du Ma­ster pla­na je po­te­kla od Vla­de APV, od­no­sno pred­sed­ni­ka dr Bo­ja­na Paj­ti­ća, pro­jekt­ni za­da­tak je ura­đen u Na­ci­o­nal­nom par­ku, a iz­ra­da sa­mog pla­na po­ve­re­na Uni­ver­zi­te­tu u No­vom Sa­du. Eks­pert­ski tim UNS-a ob­u­hva­ta 42 struč­nja­ka svih obla­sti i če­ti­ri ko­or­di­na­to­ra. Mi smo pro­šle go­di­ne otvo­ri­li ukup­no 39 pro­je­ka­ta, do­ma­ćih i me­đu­na­rod­nih, a Ma­ster plan je sva­ka­ko naj­zna­čaj­ni­ji, po­što će da­ti smer­ni­ce raz­vo­ja Fru­ške go­re u na­red­nih de­set go­di­na.

Ma­ster plan ob­u­hva­ta de­vet obla­sti, od ko­jih se tri od­no­se na za­šti­tu Fru­ške go­re, svih nje­nih pri­rod­nih, kul­tur­no-isto­rij­skih vred­no­sti i ge­o­lo­škog na­sle­đa. Osta­li de­lo­vi Ma­ster pla­na tre­ti­ra­ju raz­voj šu­mar­stva, lov­stva, ri­bar­stva, pče­lar­stva, za­tim raz­voj tu­ri­zma ko­ji ob­u­hva­ta i in­fra­struk­tu­ru, po­tom raz­voj po­ljo­pri­vre­de, sa ak­cen­tom na or­gan­skoj pro­iz­vod­nji, vo­ćar­stvu, vi­no­gra­dar­stvu, eko-far­ma­ma… Pred­vi­đe­no je tzv. bren­di­ra­nje pod­ruč­ja Fru­ške go­re, od­re­đe­nih lo­ka­li­te­ta i pro­iz­vo­da, uvo­đe­nje je­din­stve­nog in­for­ma­ci­o­nog si­ste­ma ko­ji će pra­ti­ti raz­voj Fru­ške go­re, na­rav­no i Na­ci­o­nal­nog par­ka i svih de­vet op­šti­na. Kao de­se­tu oblast, eks­per­ti su uklju­či­li de­mo­graf­ski raz­voj, jer od 57 na­se­lja na Fru­škoj go­ri dva­de­se­tak se su­o­ča­va­ju sa pa­dom bro­ja sta­nov­ni­ka.

– Ge­ne­ral­na oce­na je da dr­ža­va pr­vi put pra­vi jed­no ve­li­ko in­ven­ta­ri­sa­nje, “spre­ma­nje” na Fru­škoj go­ri, što će du­go­roč­ni­je da obez­be­di nje­nu urav­no­te­že­ni­ju za­šti­tu i raz­voj. S jed­ne stra­ne, Ma­ster pla­nom obez­be­đu­je­mo pot­pu­nu za­šti­tu svih vred­no­sti (pri­rod­nih, kul­tur­no-isto­rij­skih, ge­o­lo­ških), a sa dru­ge pri­pre­ma­mo te­ren za no­va ula­ga­nja i za­po­šlja­va­nja, ka­ko ov­da­šnje sta­nov­ni­štvo vi­še ne bi od­la­zi­lo za po­slom u ve­li­ke cen­tre – ob­ja­šnja­va di­rek­tor An­to­nić.

S ob­zi­rom na pred­vi­đe­na de­se­to­go­di­šnja ula­ga­nja od sko­ro 900 mi­li­o­na evra, ko­ji su to naj­va­žni­ji po­je­di­nač­ni pro­jek­ti, uklju­ču­ju­ći raz­u­me se i iz­grad­nju tu­ne­la is­pod Fru­ške go­re? Ho­će li tu­nel na­ru­ši­ti osnov­ne vred­no­sti i svoj­stva Na­ci­o­nal­nog par­ka?

– Ta ula­ga­nja ne sa­mo da ne­će na­ru­ši­ti, ne­go će obez­be­di­ti da Fru­ška go­ra do­bi­je pra­ve atri­bu­te i funk­ci­ju jed­nog na­ci­o­nal­nog par­ka. Na­ci­o­nal­ni par­ko­vi se pro­gla­ša­va­ju za­ko­nom, jer su to pod­ruč­ja sa po­seb­nim vred­no­sti­ma i gde lju­di tre­ba da ži­ve u sa­gla­sju sa pri­ro­dom. Na pri­mer, zna­čaj­no je pi­ta­nje kon­tro­le i upra­vlja­nja po­se­ti­o­ci­ma, što ni­smo mo­gli da či­ni­mo zbog ve­li­kog bro­ja pri­la­znih pu­te­va. Po­seb­no iz­dva­jam pu­te­ve No­vi Sad – Ru­ma – Lo­zni­ca i da­lje, za­tim sta­ri put No­vi Sad – Be­o­grad, pa mno­ge re­gi­o­nal­ne i lo­kal­ne, kao što su Ra­ko­vac – Vrd­nik, za­tim od Ko­ru­ške, pre­ko Le­ži­mi­ra, sve do Mi­tro­vi­ce, itd.

Iz­grad­njom tu­ne­la naj­ve­ći deo sa­o­bra­ća­ja će­mo iz­me­sti­ti van Fru­ške go­re, od­no­sno usme­ri­će­mo ga is­pod pla­ni­ne i on­da mo­ći da po­sta­vi­mo kon­trol­no-in­for­ma­tiv­ne punk­to­ve na osta­lim de­lo­vi­ma. Tu­nel, za či­ju iz­grad­nju je pred­vi­đe­no 38 mi­li­o­na evra, a tra­ja­la bi oko dve go­di­ne, vi­še­stru­ko je va­žan sa­o­bra­ćaj­ni obje­kat. Omo­gu­ći­će br­ži pro­tok lju­di i do­ba­ra, a sa na­šeg sta­no­vi­šta i bo­lju eko­lo­šku za­šti­tu. Pr­vo, pro­la­zak kroz Fru­šku go­ru će bi­ti tri pu­ta br­ži. Tre­nut­no, pre­ko Iri­škog ven­ca, od Pa­ra­go­va pre­ma Iri­gu ima šest ki­lo­me­ta­ra, a tu­nel će bi­ti tri pu­ta kra­ći – ukup­no 1.900 me­ta­ra. Da ne go­vo­ri­mo o ušte­di go­ri­va. Dru­go, Ma­ster pla­nom je pred­vi­đe­na pot­pu­na re­vi­ta­li­za­ci­ja i re­kon­struk­ci­ja Par­ti­zan­skog pu­ta, od čor­ta­no­vač­ke šu­me na Du­na­vu do Vi­zi­ća, u du­ži­ni od 54 ki­lo­me­tra. Nji­me će, prak­tič­no, bi­ti po­ve­za­ne sve po­me­nu­te op­šti­ne i obez­be­đen pri­hva­tljiv na­čin kre­ta­nja po­se­ti­la­ca.

 

S ob­zi­rom da u na­ci­o­nal­nim par­ko­vi­ma ni­je do­zvo­lje­na grad­nja no­vih tu­ri­stič­kih obje­ka­ta, šta u tom po­gle­du pred­vi­đa Ma­ster plan Fru­ške go­re?

 

– Pla­ni­ra se re­vi­ta­li­za­ci­ja svih po­sto­je­ćih, uglav­nom ru­i­ni­ra­nih i za­pu­šte­nih tu­ri­stič­kih ka­pa­ci­te­ta. Sa­mo u čor­ta­no­vač­koj šu­mi po­sto­ji šest-se­dam zna­čaj­nih obje­ka­ta, uklju­ču­ju­ći i ve­li­ki Naf­ta­ga­sov ho­tel, ko­ji su van funk­ci­je. Isto va­ži i za ho­tel na Iri­škom ven­cu, od­ma­ra­li­šte PTT na Bran­kov­cu, jed­no od naj­lep­ših i sa sjaj­nim vi­di­kov­cem, pre­di­van obje­kat u Le­ži­mi­ru… U de­li­mič­noj funk­ci­ji su re­pre­zen­ta­tiv­ni objek­ti u Vo­ro­vu, u Er­de­vi­ku, i na Rav­na­ma. Je­di­no je kom­pleks na An­dre­vlju ospo­so­bljen na pra­vi na­čin i po­ka­zu­je u kom prav­cu bi tre­ba­lo da se raz­vi­ja tu­ri­zam na Fru­škoj go­ri.

Za mi­tro­vač­ku op­šti­nu je zna­čaj­na iz­grad­nja omla­din­sko-sport­skog kom­plek­sa na Le­ten­ki, gde se u vre­me rad­nih ak­ci­ja na­la­zi­lo bri­ga­dir­sko na­se­lje. Upra­vo za­vr­ša­va­mo plan de­talj­ne re­gu­la­ci­je, za­jed­no sa Srem­skom Mi­tro­vi­com, Na­ci­o­nal­nim par­kom i Za­vo­dom za sport Voj­vo­di­ne, ko­ji je no­si­lac ak­tiv­no­sti. Pred­vi­đe­na je iz­grad­nja dvo­ra­ne, otvo­re­nog ba­ze­na, ho­te­la za spor­ti­ste, ure­đe­nje svih osta­lih otvo­re­nih te­re­na. Voj­vo­đan­ski spor­ti­sti vi­še ne­će ima­ti po­tre­bu da na pri­pre­me idu u uda­lje­na me­sta.

Ta­ko­đe, pred­vi­đe­na je re­vi­ta­li­za­ci­ja ba­nja u Slan­ka­me­nu i Vrd­ni­ku, po­dru­ma u Er­de­vi­ku, što bi tre­ba­lo da pod­stak­ne da­lji raz­voj tu­ri­zma. Pla­ni­ra­mo or­ga­ni­zo­va­nje ra­znih tu­ra, od ma­na­stir­skih, pa pu­te­vi­ma an­ti­fa­ši­stič­ke bor­be…

Ma­ster pla­nom je pred­vi­đe­no ure­đe­nje vi­še od 20 iz­le­ti­šta, po­čev od čor­ta­no­vač­ke šu­me, duž či­ta­vog Par­ti­zan­skog pu­ta. Upra­vlja­mo sa tri je­ze­ra u šid­skoj op­šti­ni: Sot, Bru­je i Mo­ha­rač i na­sto­ji­mo da i ona do­bi­ju od­go­va­ra­ju­ću tu­ri­stič­ku funk­ci­ju. Da­lje, pred­vi­đa se raz­voj eko-kam­po­va, sa Ho­lan­đa­ni­ma će­mo ve­ro­vat­no idu­će go­di­ne otvo­ri­ti je­dan kamp na Stra­ži­lo­vu, pa i na dru­gim me­sti­ma. Tu su, za­tim, i bi­ci­kli­stič­ke sta­ze, za­jed­no sa tu­ri­stič­kim or­ga­ni­za­ci­ja­ma u Hr­vat­skoj, ko­je bi se na Ban­sto­lu spo­ji­le sa sta­zom duž či­ta­vog Du­na­va. Da po­me­nem još sa­na­ci­ju i re­kul­ti­va­ci­ju svih biv­ših ko­po­va i ka­me­no­lo­ma na Fru­škoj go­ri, ko­je že­li­mo da pre­tvo­ri­mo u atrak­tiv­ne tu­ri­stič­ke de­sti­na­ci­je. Tu su i pe­ći­ne, je­ze­ra, po­to­ci, Du­nav ko­jim upra­vlja­mo od mo­sta u Bač­koj Pa­lan­ci do mo­sta u Be­ški. Ma­lo je po­zna­to da na Fru­škoj go­ri ima 39 vo­do­pa­da!

Ono što, ta­ko­đe, že­li­mo da raz­vi­je­mo je i in­for­ma­ci­o­ni si­stem, upra­vlja­nje po­se­ti­o­ci­ma, uop­šte raz­voj tu­ri­zma. Na Iri­škom ven­cu ima­mo in­for­ma­tiv­ni cen­tar, sa jed­nom re­kre­a­tiv­nom sta­zom. Na­sto­ji­mo da ško­la­ma i pred­škol­skim usta­no­va­ma po­nu­di­mo od­go­va­ra­ju­će aran­žma­ne, ka­ko bi ova­mo do­la­zi­la de­ca i pr­vi put se upo­zna­la sa pri­ro­dom, pri­rod­nim vred­no­sti­ma Fru­ške go­re. Na ovoj na­šoj pla­ni­ni ima 500 vr­sta glji­va, oko 1.500 bilj­nih vr­sta, od to­ga je po­lo­vi­na le­ko­vi­tih, pa še­zde­se­tak vr­sta si­sa­ra, 200 vr­sta pti­ca…

– Fru­ška go­ra je ta­ko bli­zu, a po­ne­kad ta­ko da­le­ko i Mi­trov­ča­ni­ma, i No­vo­sa­đa­ni­ma, i osta­li­ma. Že­li­mo to da pro­me­ni­mo, da lju­de vra­ti­mo pri­ro­di i nje­nim iz­vor­nim vred­no­sti­ma – re­kao je Do­bri­vo­je An­to­nić, pri­li­kom po­se­te “Srem­skim no­vi­na­ma”.

Du­šan Po­zna­no­vić

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: