Nacionalni park “Fruška gora” – jedini nacionalni park u Pokrajini (proglašen 1960. godine), kao kompleks od izuzetnog značaja odnedavno je sa svim pravima i obavezama prenet na upravljanje AP Vojvodini. Područje aktivne zaštite na ovoj panonskoj lepotici (najviši vrh Crveni čot, 539 m) obuhvata 25.525 hektara, od ukupno 139.430 hektara koliko zauzima planina Fruška gora. Geografski, ona se u celini nalazi na području Srema. Zaštićeno područje Fruške gore (inače, 96 odsto pod šumom) u većoj ili manjoj meri administrativno pripada opštinama Sremski Karlovci, Petrovaradin, Beočin, Irig, Inđija, Sremska Mitrovica, Šid, Ruma i Bačka Palanka.
Direktor Javnog preduzeća Nacionalni park “Fruška gora”, sa sedištem u Sremskoj Kamenici, gost “Sremskih novina” Dobrivoje Antonić, kaže da je postupak donošenja Master plana održivog razvoja Fruške gore od 2012. do 2022. godine prva značajna aktivnost APV, kao osnivača JP, posle prenosa nadležnosti. Njegov značaj je strateški, od neprocenjive razvojne koristi ne samo za Frušku goru, Srem i Vojvodinu, već i čitavu zemlju.
– Inicijativa za izradu Master plana je potekla od Vlade APV, odnosno predsednika dr Bojana Pajtića, projektni zadatak je urađen u Nacionalnom parku, a izrada samog plana poverena Univerzitetu u Novom Sadu. Ekspertski tim UNS-a obuhvata 42 stručnjaka svih oblasti i četiri koordinatora. Mi smo prošle godine otvorili ukupno 39 projekata, domaćih i međunarodnih, a Master plan je svakako najznačajniji, pošto će dati smernice razvoja Fruške gore u narednih deset godina.
Master plan obuhvata devet oblasti, od kojih se tri odnose na zaštitu Fruške gore, svih njenih prirodnih, kulturno-istorijskih vrednosti i geološkog nasleđa. Ostali delovi Master plana tretiraju razvoj šumarstva, lovstva, ribarstva, pčelarstva, zatim razvoj turizma koji obuhvata i infrastrukturu, potom razvoj poljoprivrede, sa akcentom na organskoj proizvodnji, voćarstvu, vinogradarstvu, eko-farmama… Predviđeno je tzv. brendiranje područja Fruške gore, određenih lokaliteta i proizvoda, uvođenje jedinstvenog informacionog sistema koji će pratiti razvoj Fruške gore, naravno i Nacionalnog parka i svih devet opština. Kao desetu oblast, eksperti su uključili demografski razvoj, jer od 57 naselja na Fruškoj gori dvadesetak se suočavaju sa padom broja stanovnika.
– Generalna ocena je da država prvi put pravi jedno veliko inventarisanje, “spremanje” na Fruškoj gori, što će dugoročnije da obezbedi njenu uravnoteženiju zaštitu i razvoj. S jedne strane, Master planom obezbeđujemo potpunu zaštitu svih vrednosti (prirodnih, kulturno-istorijskih, geoloških), a sa druge pripremamo teren za nova ulaganja i zapošljavanja, kako ovdašnje stanovništvo više ne bi odlazilo za poslom u velike centre – objašnjava direktor Antonić.
S obzirom na predviđena desetogodišnja ulaganja od skoro 900 miliona evra, koji su to najvažniji pojedinačni projekti, uključujući razume se i izgradnju tunela ispod Fruške gore? Hoće li tunel narušiti osnovne vrednosti i svojstva Nacionalnog parka?
– Ta ulaganja ne samo da neće narušiti, nego će obezbediti da Fruška gora dobije prave atribute i funkciju jednog nacionalnog parka. Nacionalni parkovi se proglašavaju zakonom, jer su to područja sa posebnim vrednostima i gde ljudi treba da žive u saglasju sa prirodom. Na primer, značajno je pitanje kontrole i upravljanja posetiocima, što nismo mogli da činimo zbog velikog broja prilaznih puteva. Posebno izdvajam puteve Novi Sad – Ruma – Loznica i dalje, zatim stari put Novi Sad – Beograd, pa mnoge regionalne i lokalne, kao što su Rakovac – Vrdnik, zatim od Koruške, preko Ležimira, sve do Mitrovice, itd.
Izgradnjom tunela najveći deo saobraćaja ćemo izmestiti van Fruške gore, odnosno usmerićemo ga ispod planine i onda moći da postavimo kontrolno-informativne punktove na ostalim delovima. Tunel, za čiju izgradnju je predviđeno 38 miliona evra, a trajala bi oko dve godine, višestruko je važan saobraćajni objekat. Omogućiće brži protok ljudi i dobara, a sa našeg stanovišta i bolju ekološku zaštitu. Prvo, prolazak kroz Frušku goru će biti tri puta brži. Trenutno, preko Iriškog venca, od Paragova prema Irigu ima šest kilometara, a tunel će biti tri puta kraći – ukupno 1.900 metara. Da ne govorimo o uštedi goriva. Drugo, Master planom je predviđena potpuna revitalizacija i rekonstrukcija Partizanskog puta, od čortanovačke šume na Dunavu do Vizića, u dužini od 54 kilometra. Njime će, praktično, biti povezane sve pomenute opštine i obezbeđen prihvatljiv način kretanja posetilaca.
S obzirom da u nacionalnim parkovima nije dozvoljena gradnja novih turističkih objekata, šta u tom pogledu predviđa Master plan Fruške gore?
– Planira se revitalizacija svih postojećih, uglavnom ruiniranih i zapuštenih turističkih kapaciteta. Samo u čortanovačkoj šumi postoji šest-sedam značajnih objekata, uključujući i veliki Naftagasov hotel, koji su van funkcije. Isto važi i za hotel na Iriškom vencu, odmaralište PTT na Brankovcu, jedno od najlepših i sa sjajnim vidikovcem, predivan objekat u Ležimiru… U delimičnoj funkciji su reprezentativni objekti u Vorovu, u Erdeviku, i na Ravnama. Jedino je kompleks na Andrevlju osposobljen na pravi način i pokazuje u kom pravcu bi trebalo da se razvija turizam na Fruškoj gori.
Za mitrovačku opštinu je značajna izgradnja omladinsko-sportskog kompleksa na Letenki, gde se u vreme radnih akcija nalazilo brigadirsko naselje. Upravo završavamo plan detaljne regulacije, zajedno sa Sremskom Mitrovicom, Nacionalnim parkom i Zavodom za sport Vojvodine, koji je nosilac aktivnosti. Predviđena je izgradnja dvorane, otvorenog bazena, hotela za sportiste, uređenje svih ostalih otvorenih terena. Vojvođanski sportisti više neće imati potrebu da na pripreme idu u udaljena mesta.
Takođe, predviđena je revitalizacija banja u Slankamenu i Vrdniku, podruma u Erdeviku, što bi trebalo da podstakne dalji razvoj turizma. Planiramo organizovanje raznih tura, od manastirskih, pa putevima antifašističke borbe…
Master planom je predviđeno uređenje više od 20 izletišta, počev od čortanovačke šume, duž čitavog Partizanskog puta. Upravljamo sa tri jezera u šidskoj opštini: Sot, Bruje i Moharač i nastojimo da i ona dobiju odgovarajuću turističku funkciju. Dalje, predviđa se razvoj eko-kampova, sa Holanđanima ćemo verovatno iduće godine otvoriti jedan kamp na Stražilovu, pa i na drugim mestima. Tu su, zatim, i biciklističke staze, zajedno sa turističkim organizacijama u Hrvatskoj, koje bi se na Banstolu spojile sa stazom duž čitavog Dunava. Da pomenem još sanaciju i rekultivaciju svih bivših kopova i kamenoloma na Fruškoj gori, koje želimo da pretvorimo u atraktivne turističke destinacije. Tu su i pećine, jezera, potoci, Dunav kojim upravljamo od mosta u Bačkoj Palanci do mosta u Beški. Malo je poznato da na Fruškoj gori ima 39 vodopada!
Ono što, takođe, želimo da razvijemo je i informacioni sistem, upravljanje posetiocima, uopšte razvoj turizma. Na Iriškom vencu imamo informativni centar, sa jednom rekreativnom stazom. Nastojimo da školama i predškolskim ustanovama ponudimo odgovarajuće aranžmane, kako bi ovamo dolazila deca i prvi put se upoznala sa prirodom, prirodnim vrednostima Fruške gore. Na ovoj našoj planini ima 500 vrsta gljiva, oko 1.500 biljnih vrsta, od toga je polovina lekovitih, pa šezdesetak vrsta sisara, 200 vrsta ptica…
– Fruška gora je tako blizu, a ponekad tako daleko i Mitrovčanima, i Novosađanima, i ostalima. Želimo to da promenimo, da ljude vratimo prirodi i njenim izvornim vrednostima – rekao je Dobrivoje Antonić, prilikom posete “Sremskim novinama”.
Dušan Poznanović