Inđija – Da u opštinskim kasama Srema vlada besparica, negde više, negde manje, nije neka novost. Jedan od glavnih razloga je smanjen transfer novca iz republičke kase prema oštinama. Prema nekim podacima bolje su prošle lokalne uprave u Srbiji koje imaju manju naplatu izvornih prihoda i najveći procenat budžeta troše na ličnu potrošnju. “Oni nemaju“ pa su dobili više. Tamo gde se za finansiranje organa lokalne vlasti troši desetak procenata ukupnog budžeta i gde je znatno povećana naplata javnih prihoda, išlo se po sistemu “oni imaju“ i najviše novca im je uskraćeno.
Kako se kretao transfer novca prema opštini Inđija i koje su mere preduzimane, Siniša Filipović, zamenik predsednika opštine Inđija kaže:
– U prva tri meseca ove godine za 40 odsto je bio manji transfer novca iz Republike u odnosu na isti period 2009. godine. Naime, mesečni iznosi su bili 10,283.000 dinara. Zakonom o budžetu i Zakonom o transfernim sredstvima pre tri godine dobijali smo mesečno 16,609.000 dinara. To je kratko trajalo i već od jula meseca iznos je drastično smanjen i dobijali smo svega 25 odsto planiranih sredstava. Prošle godine se situacija nešto popravila, mesečni transfer je bio 8,304.000 dinara ili 50 posto od projektovanih sredstava i dobijenih u prva tri meseca 2009. godine.“
Na drugoj strani lokalna uprava je formirala Odeljenje za utvrđivanje i naplatu javnih prihoda koje je radom na terenu i sređivanjem dokumentacije uspelo osetno da poveća izvorne prihode budžeta.
– Veliko angažovanje i rad je usmeren na naplatu prohoda u opštini Inđija. Ovolikim našim trudom dovedeni smo u nezavidan položaj u odnosu na druge opštine u Srbiji koje to ne rade. Oni iskazuju mnogo veću potrebu prema budžetu Republike Srbije kako bi obezbedili funkcionisanje sistema, rekao je Siniša Filipović, zamenik predsednika opštine Inđija.
U Inđiji s ponosom ističu da je budžet ove lokalne zajednice godinama unazad investicioni, razvojni a jednim delom i socijalni. Da bi se sve to isfinansiralo u godinama kada je priliv novca znatno smanjen, sigurno nije lako.
Više truda – manje sredstava
Radili smo protiv sebe, izgleda, i kada su troškovi u pitanju. 2000. godine 23 odsto budžeta se trošilo za funkcionisanje sistema – predsednike, skupštine, veća, radnih tela, sada je to desetak procenata. U tom pogledu učinili smo značajan napredak a na drugoj strani dobili znatno manje transfernih sredstava u odnosu na neke druge lokalne uprave u Srbiji koje troše preko 80 odsto realizovanog budžeta za funkcionisanje sistema, odnosno, na sebe, rekao je Filipović.
Z.G.Stefanović