• petak, 29. mart 2024.
Jovan Urošević: Vinograd voli ‘ladovinu od domaćina
Reportaža
0 Komentara

Jovan Urošević: Vinograd voli ‘ladovinu od domaćina

17. maj 2022. godine

Tradicija proizvodnje grožđa i vina u porodici Urošević iz Banoštora je veoma duga i datira preko 100 godina. Najraniji podatak o postojanju vinskog podruma na mestu današnje vinarije i vinskog podruma potiče još iz 1905. godine. Iz veštine, ljubavi, posvećenosti i velikog rada koji se prenose sa kolena na koleno nastala su izuzetna stona vina: italijanski i rajnski rizling, župljanka, roze, kaberne fran i vranac, kao i desertna vina – crveni i beli bermet.

Vlasnik vinarije “Vinogradi Urošević” Jovan Urošević kaže da je vinariju preuzeo od svog oca, a da kao preduzetnik radi samostalno već 14 godina.

-Uvek smo sadili vinograde, moj otac i njegov rođeni brat su nekada imali sedam jutara klasičnog čokotaša u kome se radilo sa konjima, a sadnja je bila gusta – metar sa metar, čokot do čokota. Imali smo stone sorte staru slankamenku i muskat hamburg koje su moji pokojni roditelji nosili na pijacu, a sve ostale sorte su prerađivali u vino. Viškove grožđa smo predavali u Podrum u Ilok i u Navipov podrum u Кarlovcima. Sredinom 70-tih godina otac je podigao plantažni vinograd koji sam kasnije ja nastavio da radim, najpre uz moj redovni posao u “Telekomu”, a kasnije mi je to postala osnovna delatnost. Tokom proteklih godina širili smo objekte i zasade, tako da sada imamo blizu šest hektara naših vinograda. Motivacija da širimo posao je dobar plasman vina, jer tokom godine prodamo sve ono što proizvedemo, tako da u našoj vinariji, baš kao i u ostalima u Banoštoru, gosti imaju privilegiju da uvek piju mlada vina – priča Jova Urošević, vinar i vinogradar iz Banoštora i dodaje da je kapacitet vinarije 60.000 litara, od čega je iskorišteno oko 40.000.

Кako kaže, pored proširivanja zasada u međuvremenu je ubacio i neke nove sorte, jer je tržište tražilo i druga vina, osim italijanskog rizlinga kojeg je već tradicionalno uzgajao njegov otac. Sada u vinogradima porodice Urošević, osim italijanskog rizlinga, uspevaju i rajnski rizling, župljanka, frankovka, muskat hamburg, kaberne fran, vranac i merlot. Područje na kojima se nalaze ovi vinogradi graniči se sa jedne strane Dunavom, a sa druge strane Fruškom gorom, što ga, uz reljef, klimu i zemljište čini idealnim za uzgoj vinove loze.

A na pitanje da li je istinita izreka da “vinograd traži slugu, a ne gospodara”, Jova bez razmišljanja kaže da je da to “živa istina” i dodaje:

-Za razliku od drugih kultura, vinograd traži da se 200 dana u godini bude u njemu, bez obzira da li si radio ili si išao da ga obiđeš, uvek moraš biti prisutan. I kaže se još da “vinograd voli ‘ladovinu od domaćina”, što je takođe tačno. Od tih 200 dana skoro svakog dana se ima nekog posla, a nakon berbe u oktobru selimo se u podrum gde nastavljamo dalje da radimo na preradi.
Jovi u ovom poslu, osim stalne ekipe radnika, pomažu i svi članovi njegove porodice. Supruga je diplomirani ekonomista i ona vodi knjigovodstvo, sin je mašinski inženjer i zadužen je za distribuciju vina, ćerka koja je završila poljoprivedni fakultet vodi marketing, a unučići priskaču u pomoć kada je berba.

Кao problem koji je prisutan već unazad godinama Jova ističe nedostatak radne snage, tako da je prinuđen da prelazi na mehanizaciju i dodaje:

-Mehanizacija je dosta skupa, mada imamo korektnu podršku od države. Ono što bi još trebalo jeste da se povećaju subvencije u vinogradarstvu, po uzoru na države u okruženju.

Vino na koje je posebno ponosan jeste župljanka, izuzetno lagano suvo belo vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa koju je njegov otac, a dugo godina i on prodavao kao grožđe. Ova sorta grožđa nastala je ukrštanjem crnih sorti – prokupca i pino noara, a Jova je pre sedam godina počeo od nje da pravi vino. A da je reč o zaista kvalitetnom vinu, svedoče o tome priznanja i medalje koje su Uroševići osvajali na sajmovima i festivalima na kojima redovno učestvuju.

S. Mihajlović

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: