• petak, 29. mart 2024.
Najlepši je život od svoje zemlje!
Projekti | Sremska Mitrovica
0 Komentara

Najlepši je život od svoje zemlje!

1. novembar 2018. godine

Ne valja kada se sve gleda kroz računicu, a koliko vidim tako se najčešće radi. Sve se stavlja na papir, sve se sabira, pa se gleda da slučajno neko nekome ne uradi više. Nije to dobro, posebno ako znamo da dolazi vreme u kojem ćemo biti sve više oslonjeni jedni na druge, jasan je Dejan Petković

Piše: S. Lapčević

Da u srpskoj poljoprivredi nije baš sve tako crno i da se od onoga što se na njivama proizvede može živti, smatra Dejan Petković (38) iz Velikih Radinaca. Ovaj vredni domać i otac, ukupno obarđuje oko 23 jutra zemlje, od čega je 3.5 jutara u njegovom posedu, a čak 20 u arendi. Uz to, Petković već godinama tovi i svinje, pa kako kaže, kada ono što sa njiva skine i pretvori u hranu, uvek pronađe dobru računicu za koju vredi raditi.

Dejan– Ne kažem da je lako. To prvo. Pogotovo ako gajite svinje. To zahteva stalno čišćenje, sređivanje tovilišta, brigu o ishrani, pažnju prilikom prašenja, a to opet, kao što je poznato, ne pita ni za vreme ni za mesto. Svaka intenzivna proizvodnja zahteva da joj se u potpunosti posvetite. Sa druge strane, nije uvek lako ni kada su cene u pitanju, ali se ja trudim da radim u skladu sa tim saznanjem, ne kukam mnogo, već nastojim da se maksimalno uklopim u ono što je moguće uraditi, priča Dejan.

Pre nego što je počeo da se bavi svinjarstvom, Dejan je godinama radio na „Mitrosremu“. Ovaj posao ga nije zadovoljio, pa je posle više od deceniju rada za drugoga rešio da se vrati u svoje selo i počne da radi – za sebe.

– Em radiš drugom, em plata loša, em nepravde na sve strane. Nisam više mogao, digao sam ruke i došao na svoje imanje. Počeo sam polako i kako se sa godinama uvećavao broj svinja, tako sam pokušavao da povećam i arendu. Do sada je išlo dobro, pa mi trenutno nedostaje još par jutara zemlje na kojoj bi mogao posejati još soje, objašnjava Dejan.

Ove godine, prinos na Petkovićevim oranicama bio je, kaže, odličan. Ne žali se ni na žito, ni na kukuruz, a ni na soju. Ne prodaje ništa, jer sve što skine koristi za ishranu svinja. Ima zaokružen ciklus, svakog meseca u tovu spremno za prodaju čeka najmanje 25 prasica, što je dovoljno da se osigura kvalitetan život i planira dalji posao.

Odlicna sradnja– Žita je bilo oko 45 metara po jutru soje 23, dok kukuruz nisam merio, imao sam četiri prpikolice klipa po jutru, pa verujem da bi u zrnu bilo 6.5 do sedam tona. Jedna njiva je ređe posejana, a u glvanom je bilo dobro. Takođe, trenutno imam oko 15 krmača, pet šest nazimica je uvek u pripremi, to mi je trenutni kapacitet, do dvadeset komada, koji planiram da povećam, priča Petković i dodaje: – Trenutno, cena je nešto lošija, već mesec dana nisam tovario, a kreće se oko 170 dinara na „Mitrosu“, gde uglavnom sve dajem. Već dve godine sam tu i kada je cena bila jača i kada je bila slavbija. Zadovoljan sam saradnjom, mesnatost moje robe je 58-59 pa se uklapam. Skoro sam uzeo još jednog nerasta i tri nazimice i nadam se boljem kvalitetu, 60 i više posto mesnatosti.

U prodaji žitarica, Petković ne vidi korist ni preveliku logiku. Cene su obično niske, posao kampanjski, pa je dovoljna samo mala cenovna „klackalica“ da proizvođača ostavi na gubitku.

– Na polovini je kukuruz, a ostatak dele žito i soja. Sa žitaricama malo ko dobro stoji. Pogledajte samo šta je bilo sa repom? Ljudi su došli u situaciju da bukvalno prebiraju po poljima. Sad vi zamislite ogromnu količinu repe koja ume da bude i veća od kuće… i sebe kraj nje kako rukama sve to razgrćete na dve strane. I to jednu po jednu! Ovako, moje svinje, moja hrana… Sve mu to dođe kao neki vid štednje. Da nije tako, i nama svinjarima bi bilo teško. Bio sam par puta prinuđen da kupujem i koncentrat, pa mi se nije isplatilo. Dok je ovako, dobro je… dok ne bude bolje, naglašava ovaj vredni Radinčanin.

Sam svojNa činjenicu da subvencije za tovljenike još nije dobio, Petković ni ne odgovara. Kaže, papire je predao još u januaru, a kada će stići novac, ništa se ni ne pita. Prošla godina bila je, smatra, odlična, pa onda ni ne čudi što je prva naredna znatno lošija.

– Sporo to ide, sve nešto teško, a i sama količina novca, ma koliko nije za odbaciti, nije dovoljna. Trebalo bi na neki način ragraničiti velike od malih. U Danskoj su farme krmača od 20 do 100 komada. Država je procenila da ti veliki ne mogu dobiti ništa, pošto su sposobni da sami sebe finansiraju. Subvencije treba da pomognu slabijim, malim poljoprivrednicima, a ne da se dele bez naročite logike. Sa druge strane, nevolja je i u tome što je kod nas seljaka slabo razvijena ideja udruživanja, i to na bilo kom nivou. Mi čak nemamo ni svest o korisnosti mehaničkog prstena. Pomažemo se drugarski, ali to još uvek nije to. Ne valja kada se sve gleda kroz računicu, a koliko vidim tako se najčešće radi. Sve se stavlja na papir, sve se sabira, pa se gleda da slučajno neko nekome ne uradi više. Nije to dobro, posebno ako znamo da dolazi vreme u kojem ćemo biti sve više oslonjeni jedni na druge, jasan je Dejan.

Ima Petković i svoju mehanizaciju. Kaže, stara je ali ispravna. Kao mehaničar, sposoban je sve samostalno da uredi, napravi i opravi, da nije tako, ulaganja bi bila još veća, a onda je pitanje da li bi ovaj vredni svinjar izdržao.

– Ne razmišljam o povlačenju i bilo čemu sličnom. Činim upravo suprotno. Planiram da još malo povećam broj svinja. Do sada sam imao do 250 komada godišnje, a dogodine bih želeo da odem još stotinu više. Cilj mi je da dođem do 500 prasica godišnje. To je moguće sa 20 krmača. Za to mi je potrebno proširivanje tovilišta, pa ću videti da li ću se i kako uklopiti. Sve što sam do sada radio, radio sam samostalno, sopstvenim sredstvima. Nisam se zaduživao, mada sam i o tome razmišljao, posebno ako uzmem u obzir da od povraćaja sredstava mogu da uložim u nešto drugo. Bilo kako bilo, sam ili uz pomoć države, postaraću se da uspem, kaže Petković.

Projekat “Ka evropskom agraru“ sufinansira se iz budžeta Grada Sremska Mitrovica.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: