• petak, 29. mart 2024.
U severnoj Mačvi tek 94 prvaka
Reportaža | Vesti
0 Komentara

U severnoj Mačvi tek 94 prvaka

4. novembar 2016. godine

Ima sela u kojima će uskoro biti više školskog osoblja nego đaka. Dolazi vreme kada će biti lakše da se autobusom pokupi to malo što po selima ima đaka i da se dovezu u školu u Mačvansku Mitrovicu

Piše: S. Lapčević („Sremske novine“, dodatak „Mačva“)

Ako je verovati statistici i ako je verovati onome što se može videti i čuti, mačvanska sela sa sremačkim ne spajaju samo dva mosta, nego i hronični i čini se, neizlečivi problem „bele kuge“. Iz godine u godinu, populacija u mačvanskim selima polako se smanjuje, pa je tako, kao u slučaju Noćaja, potreba za novim grobljem veća od potrebe za novim stambenim objektima. Ništa bolja nije situacija ni u Ravnju, Radenkoviću, obe Zasavice…. Nešto boljom situacijom (mada nikako sjajnom) mogu se „pohvaliti“ Salaš Noćajski i Mačvanska Mitrovica. Ipak, da nema razloga za preterano opuštanje i slavlje, pokazuje i podatak da i ove mesne zajednice žive ne toliko zahvaljujući vrednim rukama njihovih meštana, kojih, istini na volju nikako ne manjka, nego pre svega zahvaljujući činjenici da se nalaze u neposrednoj blizini Sremske Mitrovice, te da jedna od njih predstavlja centar mačvanskog života.

111 Sve je vise opustelih kucaDa je „bela kuga“ i u Mačvi uzela danak, govori i podatak da je ove godine u sva odeljenja Osnovne škole „Dobrosav Radosavljević – Narod“ upisano svega 94 prvaka. Od toga, kako dolikuje gore rečenom, gotovo polovina, čak 41 đak upisan je u Mačvanskoj Mitrovici, 13 u Salašu Noćajskom, 11 u Noćaju, šest u Ravnju, 10 u Zasavici I, šest u Zasavici II i sedam u Radenkoviću. Ako ovom podatku dodamo i činjenicu da u Mačvi trenutno živi blizu 11.000 stanovnika, gore izneti podaci postaju još alarmantniji. Oni koji realnije sagledavaju problem, sa žaljenjem konstatuju da neslavni broj prvaka prati i neslavni broj žitelja Mačve kojih ima koliko i u dva sremskomitrovačka naselja.

– Sela nam se gase i tu nema spora. Na ulicama sve je više starih koji sede na klupama sa svojim vršnjacima jer će mnogi od njih, kada u kuće uđu, biti sami pošto su mladi odavno otišli od njih i iz sela. Mačvanska Mitrovica je centar naše Mačve i to još uvek ima nekog života, ali je i to malo. U našoj matičnoj školi za dve decenije, broj đaka se smanjio za preko 400, ili za trećinu. Ako se ovako nastavi, više nećemo imati đaka u selu. Ako budemo i imali đaka, nećemo imati školu, jer se neće isplatiti slati učitelje, nastavnike i drugo osoblje. Imamo sela u kojima smo „na ivici“, gde će uskoro biti više školskog osoblja nego đaka. Idamo ka vremenu u kojem će biti lakše da se prođe autobusom, da se pokupi to malo što po selu ima đaka i da se doveze u Mačvansku Mitrovicu. Ali, onda kada i to stane, pitanje je kako ćemo onda moći da popunjavamo školu. Eto, sada niče nova zgrada. Uslovi za rad biće nikad bolji. Nadamo se da će to biti podstrek roditeljima barem iz Mitrovice da ne idu na sremačku stranu. Slučajeve da roditelji dovode decu u našu matičnu školu već imamo, posebno u jako malim selima, gde dolazi do spajanja razreda. Oni koji strahuju za kvalitet obrazovanja svoje dece, samostalno već preduzimaju prve korake i mi tu ne možemo ništa da promenimo – kaže direktor OŠ „Dobrosav Radosavljević   Narod“ Slađan Papić.

Kada govore o tome šta je razlog sve lošijem natalitetu, Mačvani nemaju mnogo šta da dodaju od onoga što se svaki dan može čuti ili videti u medijima. Svima njima najveći problem pravi nemogućnost adekvatne zarade od poljoprivrede, ali i nedostatak društvenog života po selima. Otuda, ističe Vlada Turudić, prvi čovek Radenkovića, ni ne čudi to što bolje žive ona sela koja su bliža Sremskoj Mitrovici.

Mogućnost ostanka mladih u svojim selima, predsednik MZ Ravnje Radmilo Budečević vezuje za otvaranje manjih skladišnih i prerađivačkih kapaciteta za one proizvode koje mačvanski poljoprivrednici u svojim selima proizvode. Upravo ovih dana u Ravnju koje se od poslednjeg popisa smanjilo za nekoliko stotina stanovnika koji su ili umrli ili se otisnuli u „beli svet“ se sve više i priča o mogućnosti pokretanja baš jednog takvog pogona.

– Ideja da se formira jedan centar sa hladnjačama za papriku iz manje kapacitete i za preradu. Dve firme koje izvoze papriku su voljne da uđu u neku saradnju sa Ravnjancima, ali je pre toga potrebno jasno odrediti standarde, način na koji se radi, šta se radi, a potrebno je raditi i na jačanju jedinstva među Ravnjancima, kako bi shvatili da moraju zajedno da rade. U našem selu od 100 gotovo 90 domaćinstava radi papriku, od hektara i manje do više. Paprika je ono što mlade Ravnjance može zadržati u selu, ali je potrebno učiniti sve što je do nas da se manji skladišni i prerađivački kapaciteti otvore, priča Budečević i dodaje: – Ja sam dugo radio sa Slovencima i znam recimo da je broj stanovnika u Ljubljani u proteklih stotinu godina porastao ne više za trećinu od onog broja koji je tada živeo, dok se Beograd povećao gotovo pet puta, a pri tome nemamo problem sa viškom stanovnika. Ali zato u Sloveniji skoro svako selo ima neku mini fabriku. To i nama treba i na tome, ako želimo da mladi ostanu kraj nas, moramo početi što pre da radimo.

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: