• petak, 29. mart 2024.
Ži­vot po­sve­ćen spor­tu
Sport
0 Komentara

Ži­vot po­sve­ćen spor­tu

10. februar 2012. godine

Ge­ne­ra­ci­ja srem­sko­mi­tro­vač­kog Teh­no­lo­ga iz 1976. go­di­ne

Laćarak – Za če­ti­ri de­ce­ni­je, od da­le­ke 1971. go­di­ne ka­da je po­čeo tre­nin­ge u Mla­dom mi­li­ci­o­na­ru iz Srem­ske Ka­me­ni­ce, Bog­dan Jo­ve­tić iz La­ćar­ka svr­stao se u red naj­po­zna­ti­jih džu­di­sta i tre­ne­ra. Ži­vot po­sve­ćen spor­tu, dao je re­zul­ta­te u vi­du broj­nih pri­zna­nja, a u po­sled­nje vre­me kroz sjaj­ne re­zul­ta­te ko­je nje­go­vi uče­ni­ci ostva­ru­ju na tak­mi­če­nji­ma ši­rom sve­ta.
– U džu­do sport me je 1971. go­di­ne uveo Spa­sa Sa­vić Dži­mi, pro­fe­sor u Srem­skoj Ka­me­ni­ci. Već 1972. go­di­ne sam bio tre­ći na po­je­di­nač­nom Pr­ven­stvu Voj­vo­di­ne za ka­de­te, a na­red­ne go­di­ne i pr­vak Voj­vo­di­ne. Po­tom kre­ću do­bri re­zul­ta­ti, osva­jam ti­tu­le i na ni­vou dr­ža­ve, a za­tim me je po­sao od­veo u Pan­če­vo. Pre­šao sam u Di­na­mo iz Pan­če­va, a ka­sni­je pre­la­skom u Srem­sku Mi­tro­vi­cu do­la­zim u Teh­no­log, dok sam sa rum­skim Slo­ve­nom, kao po­ja­ča­nje, osvo­jio če­tvr­to me­sto u na­ci­o­nal­noj sa­ve­znoj li­gi ta­da­šnje Ju­go­sla­vi­je – pri­se­ća se Jo­ve­tić.
Sva­ka­ko, naj­ve­će do­me­te je ostva­rio u no­vo­sad­skom Par­ti­za­nu gde je pre­šao 1981. go­di­ne. Te go­di­ne su po­sta­li ekip­ni pr­va­ci dr­ža­ve, po­bed­ni­ci ku­pa, i tu je Jo­ve­tić ostao ne­pu­ne če­ti­ri go­di­ne. Vra­ća se on­da u Teh­no­log i pre­u­zi­ma tre­ner­sku pa­li­cu. Bio je tre­ner Teh­no­lo­ga, a bo­rio se za no­vo­sad­ski Par­ti­zan.

Is­pu­nio že­lju

To­kom ka­ri­je­re Jo­ve­tić je osvo­jio na sto­ti­ne pri­zna­nja

– Na tak­mi­če­nji­ma za vre­me biv­še Ju­go­sla­vi­je, osvo­jio sam ukup­no 128 me­da­lja. Bio sam de­set go­di­na vi­ce­šam­pi­on Voj­vo­di­ne u vre­me ka­da je te­ško bi­lo po­sta­ti pr­vak Voj­vo­di­ne. Ka­da se Pa­vle Baj­če­tić po­vu­kao, on­da sam šest go­di­na uza­stop­no ja  bio pr­vak Voj­vo­di­ne. Na A tur­ni­ri­ma ši­rom sve­ta imam de­vet me­da­lja, a od to­ga pet zlat­nih – na­vo­di Jo­ve­tić. – Džu­do je moj ži­vot
Naj­dra­žu po­be­du ostva­rio je u Ita­li­ji ka­da je u Mo­de­ni pro­gla­šen i za naj­bo­ljeg tak­mi­ča­ra, a naj­dra­že su mu me­da­lje sa Pr­ven­stva Voj­vo­di­ne jer je bi­la pa­kle­na at­mos­fe­ra.
Neo­stva­re­na že­lja Jo­ve­ti­ću bi­la je da po­be­di Oba­do­va. To mu je i us­pe­lo, ka­da se Jo­ve­tić 23. no­vem­bra 1993. go­di­ne opra­štao od ak­tiv­nog džu­doa.
– Pro­tiv Slav­ka Oba­do­va ra­dio sam opro­štaj­ni meč. Po­be­dio sam ga i is­pu­nio svoj san. Svi smo sa­nja­li da ga po­be­di­mo jer je on naš naj­u­spe­šni­ji džu­di­sta svih vre­me­na – ka­že Jo­ve­tić.

Rad sa mla­di­ma

Osta­će za­be­le­že­no da je Jo­ve­tić no­vem­bra 1993. go­di­ne u la­ća­rač­koj ško­li po­kre­nuo džu­do sek­ci­ju, a mar­ta 1995. go­di­ne i Džu­do klub LSK.
– Kroz klub, od­no­sno ško­lu džu­doa, pro­šlo je 18 ge­ne­ra­ci­ja sa ukup­no 1.728 tak­mi­ča­ra. Oni su osvo­ji­li 4.298 me­da­lja na ra­znim tak­mi­če­nji­ma. Na dr­žav­nim pr­ven­stvi­ma u svim uz­ra­snim ka­te­go­ri­ja­ma, od po­le­ta­ra­ca, pi­o­ni­ra, ka­de­ta do se­ni­o­ra, osvo­ji­li su ukup­no 121 zlat­nu me­da­lju, 126 sre­br­nih i 196 bron­za­nih me­da­lja. Ostva­ri­li su i me­đu­na­rod­ne uspe­he. Mo­ji uče­ni­ci su osvo­ji­li 39 bal­kan­skih me­da­lja u svim uz­ra­snim ka­te­go­ri­ja­ma, pet me­da­lja na evrop­skim tak­mi­če­nji­ma ka­de­ta, ju­ni­o­ra i se­ni­o­ra u sam­bou, kao i dve me­da­lje na svet­skim tak­mi­če­nji­ma – po­no­san je Jo­ve­tić.
Na kra­ju, Jo­ve­tić ka­že da džu­do ni­ka­da ni­je zlo­u­po­tre­bio i pa­zi da to ne či­ne nje­go­vi uče­ni­ci.
– Kao čo­ve­ku, džu­do mi po­mo­gao jer je to zdrav sport, ko­ji raz­vi­ja čo­ve­ka, fi­zič­ki i men­tal­no. Ni­ka­da ne­ću re­ći da sam po­gre­šio što sam se ba­vio tim spor­tom – na­vo­di Jo­ve­tić. – Ka­da u klub, sa ro­di­te­lji­ma do­đu de­ca da se upi­šu, ja im oba­ve­zno  ka­žem da se džu­do pri­me­nju­je sa­mo na tre­nin­gu, na tak­mi­če­nju i ku­ći kod ta­te i ma­me gde se ve­žba. Nig­de vi­še.

Ž.N.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: