• utorak, 18. februar 2025.
Bez nauke nema razvoja
Ekonomija
0 Komentara

Bez nauke nema razvoja

8. april 2011. godine

 

Docent dr Goran Puzić

Grad Srem­ska Mi­tro­vi­ca je pr­vi grad u Sr­bi­ji i u Evro­pi ko­ji ima de­talj­nu mo­no­gra­fi­ju ko­mu­nal­ne in­fra­struk­tu­re svog pod­ruč­ja. Autor mo­no­gra­fi­je, či­ji je na­zi­vom „Isto­rij­ski raz­voj i upra­vlja­nje ko­mu­nal­nom in­fra­struk­tu­rom op­šti­ne Srem­ska Mi­tro­vi­ca“ je do­cent dr Go­ran Pu­zić ( 34), pro­fe­sor Uni­ver­zi­te­ta „Me­ga­trend“, a iz­da­vač su „Srem­ske no­vi­ne“. Autor na­ja­vlju­je da će,  ve­ro­vat­no, već na­red­ne go­di­ne,  pri­pre­mi­ti dru­go iz­da­nje ove mo­no­gra­fi­je u kom će ob­u­hva­ti­ti ne­do­volj­no ili pot­pu­no ne­is­ko­ri­šće­ne po­ten­ci­ja­le srem­sko­mi­tro­vač­kog pod­ruč­ja.

 

Ka­ko ste do­šli na ide­ju da na­pi­še­te ovu ne­sva­ki­da­šnju mo­no­gra­fi­ju?

– Na tu ide­ju sam do­šao zbog po­ma­lo lo­kal­pa­tri­ot­skih raz­lo­ga, jer sam ro­dom iz Sre­ma, iz Ri­vi­ce. Ide­ja se ro­di­la iz jed­nog ne­for­mal­nog raz­go­vo­ra sa mo­jim du­go­go­di­šnjim pri­ja­te­ljem i sa­rad­ni­kom No­vi­com No­va­ko­vi­ćem, Mi­trov­ča­ni­nom. Ina­če, ba­vio sam se ko­mu­nal­nom de­lat­no­šću u pri­vre­di, a zna se da je ko­mu­nal­na in­fra­struk­tu­ra naj­bit­ni­ja za raz­voj dru­štva. Od­lu­čio sam se da to ob­ra­dim na pri­me­ru gra­da Srem­ska Mi­tro­vi­ca, a ne­se­bič­nu po­moć u to­me i po­dr­šku pru­ži­li su mi  pred­stav­ni­ci­ma gra­da i „Sremske novine“. Is­po­sta­vi­lo se da je mo­no­gra­fi­ja  pun po­go­dak.

 

Mo­no­gra­fi­ju ste fi­nan­si­ra­li sop­stve­nim sred­stvi­ma. Ho­će li ta­ko bi­ti i sa na­ja­vlje­nim dru­gim iz­da­njem?

– Pr­vo iz­da­nje mo­no­gra­fi­je ko­mu­nal­ne in­fra­stru­tu­re Srem­ske Mi­tro­vi­ce štam­pa­no je 2009. go­di­ne. Za nju je vla­da­lo ve­o­ma ve­li­ko in­te­re­so­va­nje, ti­raž od 300 pri­me­ra­ka je pro­dat, knji­ga je do­bi­la do­bre kri­ti­ke  struč­ne jav­no­sti. Ne­ko­li­ko dru­gih gra­do­va me je već zva­lo da na­pi­šem slič­ne mo­no­gra­fi­je. Ka­da sle­de­će go­di­ne bu­dem pi­sao dru­go iz­da­nje mo­no­gra­fi­je o Mi­tro­vi­ci mo­ra­ću pr­vo da raz­go­va­ram sa pred­stav­ni­ci­ma gra­da, po­kra­jin­skih i re­pu­blič­kih in­sti­tu­ci­ja i or­ga­na vla­sti ka­ko je ne bih, kao pret­hod­nu, fi­nan­si­rao sop­stve­nim sred­stvi­ma.

 

Šta će bi­ti su­šti­na dru­gog iz­da­nja mo­no­gra­fi­je Srem­ske Mi­tro­vi­ce?

– Ak­ce­nat dru­gog iz­da­nja mo­no­gra­fi­je sta­vi­ću  na ne­is­ko­ri­šće­ne re­sur­se u Srem­skoj Mi­tro­vi­ci. Zbog to­ga što na ovom pod­ruč­ju po­sto­je iz­vo­ri ge­o­ter­mal­ne vo­de Srem­ska Mi­tro­vi­ca ima mo­guć­no­sti da po­sta­ne me­sto sa naj­sa­vre­me­ni­jim ba­nja­ma sa­mo tre­ba na­ći in­ve­sti­to­re. To je, na pri­mer, i pro­iz­vod­nja kom­po­sta ko­ja se mo­že re­a­li­zo­va­ti u svim sre­di­na­ma. Mo­no­gra­fi­ja je da­la mo­guć­nost in­ve­sti­to­ri­ma da na jed­nom me­stu sa­gle­da­ju sve mo­guć­no­sti kom­plet­nog lo­kal­nog si­ste­ma ko­ji je ov­de na ve­o­ma do­bro ni­vou. Ov­de su iz­gra­đe­ne sa­o­bra­ćaj­ni­ce, bli­zu je aero­drom i mno­go to­ga dru­gog što su osno­ve za raz­voj tu­ri­zma. No­va ula­ga­nja  bi po­kre­nu­la pri­vre­du , a sta­nov­ni­štvo bi bo­lje ži­ve­lo.

 

Je­ste li ima­li kon­tak­te sa za­in­te­re­so­va­nim  in­ve­sti­to­ri­ma?

– Lič­no me je zvao je­dan go­spo­din, po­ten­ci­jal­ni in­ve­sti­tor ko­ji je imao pri­li­ku da pro­či­ta mo­no­gra­fi­ju. Hteo je da gra­di SPA – ce­nar u Srem­skoj Mi­tro­vi­ci ili oko­li­ni. Zvao me je i je­dan pri­vred­nik, ras­pi­ti­vao se o ge­o­ter­mal­nim vo­da­ma. Ja sam ih obo­ji­cu upu­tio na grad­sko ru­ko­vod­stvo.

 

Kao uni­ve­zi­tet­ski pro­fe­sor i mlad čo­vek šta mi­sli­te o od­li­vu struč­nja­ka iz na­še ze­mlje ?

U ovoj ze­mlji mla­di ima­ju per­spek­ti­ve. Dr­ža­va je ta ko­ja mo­ra da kre­i­ra po­li­ti­ku i ta po­li­ti­ka tre­ba da bu­de u dru­gom prav­cu od sa­da­šnjeg. Stal­no se vra­ća­mo na pro­šlost, pri­ča­mo ka­ko ne­što ni­je va­lja­lo, ume­sto da gle­da­mo u bu­duć­nost. Tre­ba mla­de pu­sti­ti da ra­dom po­ka­žu šta zna­ju, da vi­di­mo nji­ho­vu kre­a­tiv­nost na de­lu bez ob­zi­ra ko­ji fa­kul­tet su za­vr­ši­li. Me­ne mo­ji stu­den­ti če­sto pi­ta­ju da im dam te­mu se­mi­nar­skog ra­da. Ni­ka­da im ni­sam dao. Ho­ću da vi­dim nji­ho­vu kre­a­tiv­nost, jer zna­ju na­ziv pred­me­ta, a ako ho­će da ne­što is­tra­že sa­mi će na­ći te­mu.

 

U jav­no­sti se do­sta po­le­mi­še o zna­nju ko­je se do­bi­ja na pri­vat­nim i dr­žav­nim fa­kul­te­ti­ma…

– Je­dan od­la­ze­ći mi­ni­star je re­kao ka­ko će se u rad­ni od­nos pri­ma­ti oni ko­ji su za­vr­ši­li dr­žav­ne fa­kul­te­te. Ista ova dr­ža­va je Usta­vom iz­jed­na­či­la pri­vat­no i dr­žav­no vla­sni­štvo, do­zvo­li­la je po­sto­ja­nje pri­vat­nih uni­ver­zi­te­ta, da­la im akre­di­ta­ci­je. Ne mo­že se pra­vlje­njem raz­li­ke iz­me­đu onih ko­ji su za­vr­ši­li dr­žav­ne i pri­vat­ne fa­kul­te­te pra­vi­ti dis­kri­mi­na­ci­ja. Ja sam od 19. go­di­ne po­čeo da ra­dim i uz rad sam za­vr­šio fa­kul­tet, ma­gi­stra­tu­ru i dok­to­rat. Ho­no­rar­no sam ra­dio i na ben­zin­skoj sta­ni­ci, ali sam uvek imao sna­ge i ve­re u se­be. Ne­ma te­škog po­sla, već je su­šti­na  u to­me da li ste sprem­ni da se uhva­ti­te u ko­štac sa onim što je pred va­ma –  re­kao je do­cent dr Go­ran Pu­zić, pro­fe­sor Uni­ver­zi­te­ta „Me­ga­trend“.

S.Đa­ko­vić

 

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar