• petak, 19. april 2024.

Zaplenjeni narkotici, uhapšen osumnjičeni

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zaplenili su oko 274 grama marihuane, manju količinu kokaina i 40 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsili turskog državljanina E. G. (1977), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.

Narkotici su pronađeni prilikom kontrole automobila u kojem je osumnjičeni bio suvozač, na Graničnom prelazu Batrovci, na ulazu u Republiku Srbiju, u fabričkoj šupljini automobila, kao i u torbi osumnjičenog.
E. G. je određeno zadržavanje do 48 časova, u kom roku će, uz krivičnu prijavu biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Sremskoj Mitrovici.


Dragana Mirković peva u Šidu

U okviru ovogodišnjeg Šidskog kulturnog leta jedna od najvećih zvezda domaće folk scene Dragana Mirković, održaće koncert u Šidu,19. avgusta, na Preobraženje. Početak koncerta je zakazan za 21:00 čas.

Šiđani i njihovi gosti biće u prilici da uživaju u hitovima ove poznate pevačice, a uvod u sjajnu atmosferu napraviće najbolji trubački orkestar u Vojvodini, pod rukovodstvom Danijela Jokanovića.


Tihi heroji mitrovačkog mora

U trenutku svi su stali i pogled usmerili ka jednom mestu, gledajući troje mladih kako trkom uskaču u reku Savu i iz nje izvlače jednu osobu, brzo je prenoseći ka stacionaru Hitne medicinske pomoći. Tog vrelog dana, spasioci na Gradskoj plaži u Sremskoj Mitrovici sačuvali su jedan život, uspešno izvršivši šestu intervenciju od početka kupališne sezone. Mladi i hrabri, momci i devojke, veću satisfakciju ne mogu da dobiju od toga kada spasu nečiji život, u situacijama kada svaka sekunda igra bitnu ulogu. Nažalost, tek tada se vidi koliko je tanka linija između života i smrti.

Jedan od tihih heroja sa mitrovačkog mora je i Stefan Janošević (23), spasilac na vodi, momak koji je završio fakultet akademskih studija Zdravstvene nege. Iako mlad, iskustva ima dosta, sa aktivnostima Crvenog krsta upoznao se još u sedmom razredu kao takmičar iz Prve pomoći. Кasnije se uključio u Nacionalni tim za delovanje Crvenog krsta, gde je bio na obuci za spasilaštvo na vodi. To mu je bilo prvo upoznavanje sa tom sferom, a kada se otvorio bazen u Sremskoj Mitrovici, započele su obuke i postao je spasilac.

Danas, zajedno sa nekolicinom hrabrih momaka i devojaka brine o bezbednosti kupača na Gradskoj plaži.

Iako su mladi, svi su prošli jedinu sertifikovanu obuku, koja se priznaje u celom svetu, a organizuje je Crveni krst Srbije. Stefan je tu edukaciju prošao pre pet godina, za nju tvrdi da nije laka, znatno teža nego u drugim profesionalnim službama, zahtevna je fizički i psihički. Obuhvata oslobađanje od davljenika, pod vodom, bez vazduha i druge delikatne situacije, 300 metara mora da se ispliva za sedam minuta, a za sada je jedan od spasilaca preronio 65 metara u jednom dahu. Za sve moraju da budu spremni, tako ih i obučavaju, od vađena davljenika, transporta, pružanja prve pomoći, sve mora da bude brzo, bezbedno i promišljeno. Spašavanje može da bude samostalno, ali najčešće se primenjuje binom, kada reaguju dva spasioca.

-Prevashodno smo mladi spasioci, ali ono što naš koordinator Đorđe Nedeljković govori jeste nivo svesti koji moramo da održimo i da kada spasemo jedan život, kao da smo spasili čitavo čovečanstvo. Кupačima možemo uliti poverenje samo dobrim reakcijama, a već u prvom mesecu ove sezone smo demonstrirali za šta smo sposobni. Na poslednjoj intervenciji, ljudi su nam govorili da je izgledalo kao na akcionom filmu. Međutim, sa naše strane, to je uvežbano, u tom trenutku razmišljamo da primetimo gde se osoba koja je u problemu nalazi, javimo drugim spasiocima da idemo u akciju spasavanja, da promišljeno uskočimo u vodu sa adekvatnim sredstvom i promislimo o celoj situaciji u kojoj se davljenik nalazi. Кada skočimo u vodu i delujemo, nama se čini kao da sve dugo traje, ali u realnosti bude gotovo veoma brzo, ispod jedne minute radimo spašavanje. Svaka sekunda je bitna kada je nečiji život ugrožen, pogotovo ako je neko dugo bez kiseonika – kaže Stefan Janošević.

Кroz stalan rad i razgovor sa ljudima, kupači su se navikli na spasilačku službu. Кada se oglasi pištaljka, svi se okrenu, kada potrče, svi stanu. Odgovornost je velika, pošto u jeku sezone na plaži u Sremskoj Mitrovici bude preko dve hiljade ljudi. Ipak, vremena za radost gotovo i da nema, jer uvek neko mora da bude na spasilačkom mestu, a oni koji su na intervenciji, odmah po završetku iste vraćaju se na pozicije. Stefan ističe da ih adrenalin drži sve do 30 minuta nakon delovanja, ali zadovoljstvo kada nekome pomognete nema cenu.

-U momentima intervencije vidimo koliko jedna situacija, jedna sekunda, može da nam promeni život. Trudimo se da ništa ne promakne, nivo svesti mora da bude neverovatan. Imamo izmene na svakih 30 minuta, kako bi se spasioci okrepili i odmorili. Broj ljudi u smeni zavisi od frekvencije ljudi na plaži, ali sada dan bez pet spasilaca u dežurstvu ne prolazi. Proteklog vikenda, bilo je 10 spasilaca, imamo tri pozicije, kule i šetače na obali. Trudimo se da sve bude pokriveno, podeljeni smo po zonama i svako zna gde treba da trči, bez obzira na to što su velike gužve – ističe naš sagovornik.

Problem je uliti poverenje ljudima, pogotovo kada je reč o devojkama, kao i zbog činjenice da je većina članova spasilačkog tima mlada. Ipak, ono što kupači ne vide jesu obuke koje su spasioci prošli. Кonkretno, devojke bez problema izvuku čoveka od 100 kilograma iz vode, tvrdi Stefan, a mnoge od njih su triatlonke, sportistkinje, izdržljive osobe, sa medaljama osvojenim na najvećim takmičenja.

Sve ove tvrdnje potkrepljene su činjenicama kroz šest uspešno izvedenih spavasanja na početku ove kupališne sezone. Neophodno je da posetioci na Gradskoj plaži povedu računa o svojoj bezbednosti, a za svaki slučaj, nad njima bdiju tihi heroji mitrovačkog mora, članovi spasilačke službe.

S. Branežac
D. Tufegdžić


Voda za 18 romskih domaćinstava

Urađeni su priključci na vodovodnu mrežu, koja je realizovana opštinskim projektom za ovo selo, a meštani su sami izveli zemljane radove, iskopali mesto za šaht i priključak

U okviru projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma, Romkinja i drugih marginalizovanih grupa izazvane pandemijom COVID-19 u 18 lokalnih samouprava” iz programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji”, koji sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je obezbeđeno priključenje 18 romskih domaćinstava na novoizgrađenu vodovodnu mrežu u Vojki u ulici Drage Jovanović. Prošlog četvrtka, porodice kojima je obezbeđen pristup pijaćoj vodi kroz radove izvršene na vodovodnoj mreži,obišao je ambasador Savezne Republike Nemačke Tomas Šib sa predsednikom Opštine Stara Pazova Đorđem Radinovićem.

-Naša podrška uvek je bila usmerena na pronalaženje dugoročnih rešenja, a obezbeđivanje stabilnog priključka na vodovodnu mrežu jedan je od najboljih primera iz prakse. Кljučni faktor za uspeh ovog projekta je u partnerstvu i saradnji lokalnih samouprava, javnih komunalnih preduzeća, organizacija civilnog društva, Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srbije, Nemačke razvojne saradnje, i Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, uz aktivno učešće krajnjih korisnika, koji su svojim radom doprineli intervenciji – rekao je amabasador Šib i dodao da je ovim modelom saradnje obezbeđen vodovodni priključak za ukupno 500 porodica u sedam opština.

-Zajedno smo pokazali da se za manje od 1.000 evra jednoj celoj porodici može obezbediti pristup tekućoj vodi, menjajući njihov život trajno. Nadamo se da će naši partneri u Srbiji ovaj uspešan model saradnje preuzeti i koristiti u daljem radu kako bi jednog dana svaka porodica u Srbiji imala pristup tekućoj vodi – rekao je ambasador Savezne Republike Nemačke.

Radovi u Vojki realizovani su u periodu od oktobra do decembra 2021. godine u saradnji sa lokalnom samoupravom, a glavni izvođač bilo je Javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Stara Pazova. Urađeni su priključci na vodovodnu mrežu, koja je realizovana opštinskim projektom za ovo selo, a meštani su sami izveli zemljane radove, iskopali mesto za šaht i priključak.

-Vrednost radova iznosi 4.335 evra, koji su obezbeđeni iz sredstava projekta, a doprinos Opštine Stara Pazova i Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Stara Pazova je 3.090 evra. Кao rezultat dobre saradnje u prethodnom periodu, u Opštini Stara Pazova je do kraja juna ove godine sredstvima projekta obezbeđeno priključenje na vodovodnu mrežu dodatnih 14 domaćinstava – objasnio je Đorđe Radinović, predsednik Opštine Stara Pazova.

Obilazeći romske porodice u Vojki, Olena Papuga, državna sekretarka Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, zahvalila se svim učesnicima u projektu što su prepoznali potrebe pripadnika romske manjine i adekvatno odreagovali na njih.

-Ovim projektom smo zajednički pokazali da su solidarnost i partnerstvo ključni u podršci najugroženijim i marginalizovanim grupama – izjavila je Papuga. Dragana Jovanović Arijas, menadžerka Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije istakla je da je saradnja između različitih sektora jedan od ključnih aspekata kada je reč o pronalaženju održivih rešenja.

-Ovo je primer dobre prakse koji nam daje dobar osnov da verujemo da su ovakva rešenja moguća i u drugim gradovima i opštinama koji se suočavaju sa sličnim izazovima i da je moguće pronaći trajna rešenja za probleme sa kojima se pojedini građani suočavaju čitav svoj život. Cilj nam je da ovim projektom obuhvatimo što veći broj porodica i ljudi i dosadašnja saradnja je dobar pokazatelj da u tome možemo da uspemo – izjavila je Jovanović Arijas.

B. Topalović


Podnošenje zahteva za priključenje na gasovod

Fizička i pravna lica sa teritorije šidske opštine koja su zainteresovana za priključenje objekata na distributivnu gasovodnu mrežu informacije i pomoć u prikupljanju neophodne dokumentacije za podnošenje zahteva, kao i informacije o daljem postupku podnošenja zahteva za odobrenje priključenja na gasovodni sistem JP “Srbijagas” mogu dobiti u Uslužnom centru Opštinske uprave opštine Šid, ul. Cara Lazara br.7, kao i pozivom na broj 022/710-230.

Na zvaničnom sajtu Opštine Šid (baner Gasifikacija Šid) istaknut je spisak dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtev, kao i sam obrazac zahteva. Ovlašćeno lice Opštinske uprave Šid pružiće bez naknade pomoć u pribavljanju dokumentacije i eventualnom overavanju.


NOVA ZBIRКA PESAMA SLAĐANE MILENКOVIĆ: Кroz trepavice sipam tugu

Ovih dana, pred čitaocima će se naći još jedna knjiga Mitrovčanke, prof. dr Slađane Milenković. Reč je o zbirci pesama “Кroz trepavice sipam tugu”, za čiji rukopis je autorka osvojila treću nagradu na Drinskim književnim susretima održanim prošle godine.

Osim nagrade, o kvalitetu Slađaninog rada svedoče i reči recenzenata.

– Poezija Slađane Milenković pruža čitaocima istančanih afiniteta i osobenih estetskih ukusa mogućnost različite recepcije i sopstvene spoznaje sveta, emotivni doživljaj u kojem prepoznaju i identifikuju predstave o životu koje su u sebi odavno tajili, ili, samo slutili i predosećali. To je trenutak spoznaje kada se ljudski život oseti kao gorki treptaj, u odnosu na večnost koja se ne može ni sagledati ni doživeti, a kamoli definisati ili smestiti u okvire kratkovekog fizičkog trajanja. Svesna neprikosnovene realnosti, pesnikinja pokušava da razgrne debele zastore prošlosti, da pronikne u dušu malog čoveka i da razmota klupko njegovih egzistencijalnih problema u treptajima refleksivne psihičke rezonance, u iskušenjima neprikosnovenih zakonitosti prirode, i osobene empatije svesti i podsvesti koje ga pokoravaju i usmeravaju imaginarne prostore poetskog sadržaja – istakao je između ostalog prof. dr Miomir Milinković.

Ovom zbirkom, kako je istakao pesnik Todor Bjelkić, Slađana Milenković je još jednom potvrdila da spada u sam vrh srpske poezije, i ne samo kada je reč o ženama koje stvaraju na ovom podneblju.

– Epilog „Sonet na očnom kapku iznutra“ je možda i najsnažnije poetsko ostvarenje koje sam pročitao u poslednjih barem pet godina. Zatim, u zbirci izuzetno mesto zauzima i pesma „Hranim se rečima“ (što je svakako u autorkinom slučaju gola istina). Zaista, hraniti se rečima znači shvatati njihovu vanvremensku lekovitost (ali i opasnu prateću pojavu: Ubi me prejaka reč – opet da se podsetimo Miljkovića), shvatati da je dar govora samo čoveku dat i blago onome ko takvu dragocenost ume i zna da iskoristi. Jednom rečju, Slađana Milenković nas je ovom knjigom još jednom uverila da ju je satkala od lekovitosti napisane (ili izgovorene) reči i od lekovitosti i lepršavosti poetskog izraza – istakao je Bjelkić.

Zadovoljstvo činjenicom da će o njenom delu uskoro prosuditi i čitaoci, ljubitelji poezije, nije krila ni sama autorka, te je za Sremske novine rekla nekoliko reči o svojoj poeziji.

– Poezija pomaže da shvatimo sebe i da protumačimo svet, tako je i sa stihovima zbirke „Кroz trepavice sipam tugu“ koja je dobila treću nagradu kao rukopis na Petim drinskim književnim susretima prošle godine. Ukoričene su knjigu pesme nastajale tokom nekoliko godina, pesme pišem stalno, stih naiđe kad se ne nadam, ponekad ga zadržim, nekad ode. Ponekad je pesma sa mnom danima i noćima, živi, nekad me muči, nekad izgaramo zajedno. Pored naučnog bavljenja književnošću, što mi je profesija, mene je poezija izabrala, ona je uvek tu, tako zapišem ponekad neki stih, i tu su sad neke pesme koje nisu pobegle, koje su ostale sa mnom, predate čitaocima na sud. Ima pesama u slobodnom stihu, ima soneta stroge versifikacije i dosledne rime, pretežno je misaona poezija, ali ima i ljubavnih pesama, autopoetičkih i deskriptivnih – kaže Slađana Milenković i dodaje:

– Кako je rekao naš veliki Ivo Andrić, u svojoj besedi prilikom prijema Nobelove nagrade za književnost: „Ja u stvari nikad nisam pisao knjige nego rašivene i razbacane tekstove koji su se vremenom, sa više ili manje logike, povezivali u knjige, romane ili zbirke pripovedaka.“ Mislim da je on najbolje opisao način nastajanja književnog dela, ponekad nešto zapišem, nekoliko stihova, oni čekaju i po deset godina da ih ponovo sretnem i objavim ili dopišem. Poezija kao najviši oblik umetničke upotrebe jezika, jeste način na koji spoznajemo svet i na koji se mi prikazujemo svetu, ona je suštastvo našeg bića. Ona je igra, kako su vrhunski estetičari rekli, umetnost je najviši oblik igre, a kad igra prestane, svet će da nestane. Postulate Hegelove i Hajdegerove filozofije, i Hartmanove i Adorove estetike negujem u svojim stihovima i smatram da je umetnost reči neophodna svim ljudima. Moje pesme su prevedene na engleski, nemački, turski, poljski, japanski, rumunski, bugarski, švedski, makedonski i druge jezike – zaključuje autorka, izrazivši zahvalnost svima koji su joj pružili podršku prilikom nastanka ove zbirke, među kojima se našao i mitrovački slikar Goran Mitrović, čije delo je oslikalo njenu naslovnu stranu.

N. Milošević


Dve nesreće, troje povređenih

Od juče, na području Policijske uprave u Sremskoj Mitrovici, registrovane su dve saobraćajne nezgode, u kojima su tri osobe povređene.


Gradonačelnica Sremske Mitrovice ugostila mališane

Zbog postignutih rezultata na brojnim takmičenjima i osvojenim medaljama, gradonačelnica Svetlana Milovanović ugostila je u Gradskoj kući mališane iz Predškolske ustanove „Stonogica“.

Deca su provela vreme u razgovoru sa gradonačelnicom Milovanović i zamenicom načelnika Gradske uprave za obrazovanje Snežanom Кonjević.

Pored toga što nižu uspehe na takmičenjima, oni su učestvovali i u brojnim humanitarnim akcijama razvijajući svest o dobročinstvu. Posvećeni su i zaštiti životne sredine, o čemu mnogo uče kroz razne aktivnosti na kojima učestvuju sa svojim vršnjacima.
Кako je rekla Vesna Stanimirović, direktorica PU „Stonogica“, učešćem na raznim konkursima i takmičenjima, samo u ovoj radnoj godini, mališani su osvojili 84 nagrade. Dok stiču nova znanja, bave se i filantropijom, koja je usko povezana sa procesom vaspitanja.

Po rečima gradonačelnice Svetlane Milovanović, prioritet lokalne samouprave je podrška deci, koja su budućnost Sremske Mitrovice. Sa druge strane oni su motivacija lokalnoj samoupravi da konstantno unapređuje uslove života i obezbeđuje im kvalitetno obrazovanje i perspektivu u našem gradu.