• petak, 29. mart 2024.
Spomenar Mare Petrović otkriva život Rume s početka XX veka
Kultura | Projekti | Ruma
0 Komentara

Spomenar Mare Petrović otkriva život Rume s početka XX veka

23. novembar 2020. godine

Ruma- Zbornik IX Zavičajnog muzeja Ruma (2019) je naučna publikacija koja svrstava rumsku ustanovu kulture i u značajne naučne ustanove, s obzirom na to da su autori kako muzejski stručnjaci, tako i stručnjaci iz drugih visokih kulturnih i naučnih institucija naše zemlje. I pored naučne konotacije, ovo izdanje i te kako je zanimljivo i za širu publiku, pošto Zbornik obrađuje i one teme iz bliže i dalje istorije, ali i priče običnih ljudi. Jedna takva se odnosi na prikaz Spomenara mlade Rumljanke, Mare Petrović sa početka XX veka, koju je pripremila istoričarka Aleksandra Ćirić(danas zamenica predsednika Opštine Ruma).

-U Odeljenju istorijskih zbirki Zavičajnog muzeja Ruma, kao eksponat čuva se spomenar Mare Petrović. Budući da su ovakvi eksponati retki, a smatrajući da je ne samo zanimljiv, već i vredan istorijski izvor, u radu je obrađen ovaj predmet. U uvodnom delu dati su opšti podaci o spomenarima, kao i istorijat spomenara u našim krajevima. Kao opšti društveni okvir za nastanak spomenara Mare Petrović, u najkraćim crtama predstavljena je Ruma iz vremena prve polovine XX veka, sa podacima o porodici iz koje potiče vlasnica spomenara, kao i njena tragična sudbina. .. Na taj način su dodatno osvetljeni momenti iz svakodnevnog života tadašnje omladine, što je sastavni deo zavičajne istorije Rume, navodi autorka teksta Spomenar Mare Petrović.

126899843_826077724848117_9038061010078146501_n

Iako su se pojavili ranije, spomenari u srpskom društvu su se pojavili osmdesetih godina XIX veka, a vlasnici su uglavnom bili mladi iz građanskih porodica. Spomenari kao istorijski izvori, retko su proučavani i obrađivani čuvajući na svojim listovim dragocene podatke o istoriji, sociologiji, književnosti, umetnosti.U Zavičajnom muzeju Ruma, u Odeljenju istorijskih zbirki pod inventarnim brojem 1036. čuva se spomenar Mare Petrović, ćerke dr Dušana Petrovića iz Rume. Spomenar je poklon Katarine Vorkapić iz Sremske Mitrovice.  Dr Petrović se 1909.godine  iz Beča u Rumu vratio sa suprugom Margaretom ,Jevrejkom , kasnije po krštenju uzima ime Anđelka.  Prema podacima devojčica Mara je krštena 14.februara 1913.godine. Nakon razvoda roditelja, po očevom povratku iz Prvog svetskog rata, Mara je odrastala uz oca, uglednog rumskog lekara.

– Teško stečenu sreću i mir posle razvoda roditelja prekinula je velika tragedija. Mara, lepo vaspitana mlada devojka i dobra učenica, sa puno snova i ideala, razbolela se od šarlaha. Ova bolest bila neizlečiva sve do sredine tridesetih godina XX veka. Ironijom sudbine, Marin otac lekar nije mogao pomoći svojoj ćerki jedinici. Mara je od posledica bolesti preminula, kao učenica četvrtog razreda Gimnazije u petnaestoj godini života.  U izveštaju Državne realne gimnazije u Rumi za školsku 1927/1928. godinu, zapisan je podatak o ovoj tragediji, navodi u tekstu Aleksandra Ćirić.

-Spomenar Mare Petrović je knjižica u vidu notesa, dimenzija 15,8×12 cm, karakterističnog za taj period. Korice su od tvrdog voskiranog kartona marinsko plave boje, sa metalnim braon i ljubičastim cvetnim ukrasom, u gornjem levom uglu. Sa unutrašnje strane, korice spomenara su obložene hartijom sa cvetnim motivima. Spomenar ima 97 listova, sa posvetama nastalim u periodu od 1923. do 1927. godine. Spomenar Mare Petrović sadržinski ima sva obeležja spomenara tog vremena. Obiluje šarolikim stihovima, porukama i zanimljivim ilustracijama, pisanim i likovno ukrašavanim od strane raznih osoba, većinom Marinih školskih drugova i drugarica. Na prvoj unutrašnjoj strani pisanim ćiriličnim slovima, plavim mastilom je napisano „Spomenik Mare Petrović“. Prva posveta i prva ilustracija u spomenaru delo je Janković Kosare, učenice trećeg razreda, od 21. marta 1925.

U tihoj noći kad listak strepi

seti se mene moj Anđelu lepi.

126896084_712460286057102_442135879953226214_n

Uobičajeno je bilo da se ispuni jedna stranica, najčešće desna, ali se od toga i odstupalo, tako da nailazimo i na obe ispunjene strane. Većina stranica su ispisane horizontalno – sleva na desno, dok su na nekim zapisi dijagonalni. Pojedini listovi su savijeni u gornjem ili donjem uglu, što je bilo tipično za spomenare. Na tom mestu su se pisali: datum, godina, mesto, ime ili inicijali.

Pored zapisa Marinih vršnjaka, u spomenaru se mogu naći i beleške rodbine, poput majke, tetke, ujaka i braće.

Među autorima je bilo je pripadnika različitih nacionalnosti: Srbi, Jevreji, Nemci, Hrvati. Neki od potpisanih su ostavili samo ime ili inicijale, a bilo je i anonimnih – potpisanih sa „N. N.“.Među Marinim potpisanim drugovima ima i osoba koje su kasnije ostavile značajniji trag u nekom segmentu života grada, ali i šire. Takav je, na primer, Milivoj Nikolajević , poznati slikar.

U spomenaru se nalazi i potpis Rudolfa Ajzelea, kasnije pravnika, (u opštinskoj službi 1939. godine, je bio pravni referent) tragično nastradalog nakon oslobođenja Rume 1944. godine. Ajzele je autor dva teksta, napisana istog dana, iz kojih se naslućuje da je bio zaljubljen u Maru.

I kad bih smeo, ja snage

ne bih imao,

Da pred Vama svoje srce

Otvorim, već ćutim nemo,

Al’ – mi se razumemo.

Kao što je već rečeno, stranice su ispunjene tekstualnim sadržajima karakterističnim za spomenar. To su: pozivi na sećanje, saveti, poetski stihovi, narodne izreke, citati…. Skoro svaki zapis počinje sa Spomen!!!, odnosno, Zur Erinnerung, ako je pisano na nemačkom jeziku.

Kako je i za očekivati škola, mladost, drugarstvo su neizostavne teme posveta. Iz njih provejavaju žaljenje za školskim danima i vremenom bezbrižnog perioda odrastanja, želje da se drugarstvo ne zaboravi, ali i neizvesnost i zebnja pred onim što donosi budućnost.

Većina posveta je ispisana na srpskom, latinskom i nemačkom jeziku, ćirilicom, latinicom i goticom. Prilikom obraćanja vlasnici spomenara korišćeni su neposrednije izrazi bliskosti: Mojoj miloj Mari, Mojoj dragoj prijateljici…, ali i oni zvanični poput: Pribeležio Vama, Za ugodan set.

126872806_653456905321913_8125343959725670680_n

Sastavni deo svakog spomenara su i, manje ili više uspešne, ilustracije. Vrlo lepu ilustraciju i posvetu je zabeležila Natalija Savić, učenica drugog razreda. U pitanju je uramljena slika, u gornjem delu rama je nacrtana grana sa cvetom ruže i dva pupoljka. U središnjem delu slike je nacrtana kuća na obali reke, uz obalu je staza koja vodi do reke. Prikazano je dosta zelenila uz obalu kao i čamac do koga i vodi staza. U daljini se vide obronci brda. Nacrtano je olovkama u boji. Ispod crteža je napisana iskrena prijateljska posveta

Na kraju, može se zaključiti da suštinske razlike u poimanju života između omladine iz perioda dvatesetih godina XX veka i današnje omladine ne postoji. Vidna razlika je u načinu komunikacije. Upoređujući vremenski period od stotinu godina, suštinski spomenari i dalje žive ali u vidu društvenih mreža, SMS poruka, zaključuje u svom tekstu Spomenar Mare Petrović, autorka Aleksandra Ćirić.

S.B.( za tekst korišćen rad Aleksandre Ćirić : Spomenar Mare Petrović- Zbornik IX Zavičajni muzej Ruma)

Projekat „Kulturni i istorijski vodič kroz Rumu“ sufinanira Opština Ruma

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: