• petak, 29. mart 2024.
SREMSKA MITROVICA: DOK (IZ IZOLACIJE) MISLIM O NAMA
Društvo | Sremska Mitrovica
0 Komentara

SREMSKA MITROVICA: DOK (IZ IZOLACIJE) MISLIM O NAMA

29. mart 2020. godine

Strah od bolesti i smrti, racionalan ili ne, naterao nas je da konačno stanemo jedni ispred drugih, da ogoljeni, oslobođeni viška šminke kojom obično krijemo svoja lica, pokažemo jedni drugima ko smo i šta smo

91497562_116631533310279_4431501304157700096_nPostoje neke stvari čiji smisao je duboko sakriven od nas i ma koliko se trudili da sve razumemo, ma koliko uzdizali sopstvenu civilizaciju, sve braneći se da smo dostigli najvišu tačku progresa posle koje “više ništa neće biti isto”, mnogi razlozi ostaće van domašaja racionalne pameti.
U krajnjem, čitava ova priča oko virusa koji je, priznali mi to ili ne, ako ne zaustavio, a ono barem usporio naše živote, i ne može se shvatiti racionalno. O tome kako virus nastaje, zašto se ponaša tako kako se ponaša, kada će se povući i čime nas još može iznenaditi… ne znamo gotovo ništa. Baš kao što ne znamo ni kako je “najprogresivnija civilizacija” spala na to da se u veku u kojem očekuje leteće automobile tuče oko toalet papira…
Na prvo pitanje, razum će možda pronaći odgovor. Odgovor na drugo, čini se, neće doći baš tako lako. Jer, dok je za prvo dovoljna samo pamet (koja svetu ne manjka), za drugo je potrebno malo više istine, samosvesti i spremnosti da se progres uslova u kojima živimo konačno isprati progresom ličnosti. Jedino u tome je moguće pronaći izvan-razumski smisao onoga što nam se dešava. U toj nužnosti leži razlog usporavanja života za koji inače smatramo da teče sve brže i brže. Potreba da se pogledamo u oči, da pitamo jedni druge kako smo, boli li nas šta i možemo li da se nosimo sa životom, ta nužnost koju u “zdravim” okolnostima uporno izbegavamo, dovela nas je u izolacije, karantine, ograničila nam kretanja. Ono što nismo želeli da uradimo svjevoljno, uradićemo pod pritiskom, u danima proleća zatvoreni između četiri zida.
Strah od bolesti i smrti, racionalan ili ne, naterao nas je da konačno stanemo jedni ispred drugih, da ogoljeni, oslobođeni viška šminke kojom obično krijemo svoja lica, pokažemo jedni drugima ko smo i šta smo.

Volonteri: Kol centar i Marko

A to, ko smo i šta smo, pokazalo se vrlo brzo. Prvo je došao nerazuman pokušaj da se šalom odvrati pažnja sa nečega što se uveliko valjalo preko Apenina i Alpa. Potom je došla otimačina za brašno i toalet papir po super marketima, a za njom pojedinačna neodgovornost i nepoštovanje tuđih života. Nakon toga, došli su volonteri. Oni koje su organizovali gradovi i oni koji su se organizovali sami.
Mitrovački volonteri akitvni su u dnevnim i noćnim smenama i čine ih sugrađani okupljeni oko Kancelarije za mlade, Crvenog krsta, Civilne zaštite, kao i drugi koji su dobrovoljno rešili da se stave u službu terenskog obilaska starih, nemoćnih i ugroženih, onih kojima je u ovim danima pomoć najpotrebnija. I mada za sebe voli da kaže da je “samo jedan od mnogih” , na čelu volntera mitrovačkog Kol centra, kao koordinator, nalazi se Petar Samardžić. Do sada, kaže on, Kol centar je primio preko 1000 poziva i obavljeno je preko 800 izlazaka na teren, širom grada na Savi.
90949996_116631699976929_8685792180373028864_n– Prvi tim koji je tu radi kontakta, primanja i obrade podataka, radi u tri smene, dve dnevne i jedna noćna koja je prilagođena režimu ograničenog kretanja. U noćnoj smeni angažovani su stariji volonteri od 30 – 40 godina starosti, dok su mlađi volonteri, od 20 – 30 godina starosti, angažovani u dnevnim smenama. Sve pozive uglavnom upućuju lica starija od 65 godina starosti, interesujući se za radno vreme marketa, objekte u kojima mogu da obavljaju kupovinu nedeljom ujutru, mogućnost dostave namirnica, lekova i sredstava za higijenu, mogućnost kretanja do lekara, obilaske njiva radi obavljanja poljoprivrednih radova, radno vreme određenih ustanova i institucija i drugo, priča Samardžić.
Drugi tim koji obavlja terenski posao, dodaje on, u početku je rado u dve dnevne smene, ali je usled ograničenja vremena za slobodno kretanje rad sveden na jednu smenu od osam 16 časova. Taj tim čine četiri para volontera i četiri vozača.
90611671_1307002192828311_4800816299171119104_n1– U ovim danima, solidarnost je najvažnija. Ona podrazumeva ne samo pomoć ugroženima, već i zajedničko poštovanje svih mera koje postoje samo da bismo što brže i bezbolnije prošli kroz pandemiju. Naši volonteri su zajedno sa komunalnim policajcima vršili dostavu dezinfekcionih sredstava koje je obezbedio Štab za vanredne situacije Grada Sremska Mitrovica, radnjama koje se bave prometom prehrambenih proizvoda – pekarama, mesnicama, piljarnicama i prodavnicama mešovite robe. Takođe, učestvovali su u obeležavanju i označavanju super marketa i prodavnica u kojima pazare najstariji sugrađani nedeljom od četiri do sedam časova, a koliko znam među njima ima i onih koji se volonterskim radom bave i van Kol centra, pomažući starijim sugrađanima u delovima grada u kojima žive, navodi Samardžić.
Među onima koji su rešili da sami pomognu i pokažu da se ne mora biti sebičan je i Marko Pacula, sedmogodišnji dečak iz “Ozrenske ulice” u “Maloj Bosni”. Naime, pošto se dobro zaštitio on je pozvao svoje starije komšije da mu se obrate za svaku vrstu pomoći koja im je potrebna. Podršku mu pružaju otac Martin i majka Svetlana, pa su njih troje napravili i podsetnice sa brojem telefona na kojem se Marko može pronaći.
Do sada, pomoć je već nosio u susedne ulice, mahom starijim licima kojima je kretanje zabranjeno. Sa ovom praksom će, kaže, nastaviti dokle god bude trebalo, a poziva i druge da se uključe i tako pokažu da su solidarni sa onima kojima su pomoć i podrška sada najpotrebniji.

“Pavlov park”

91013174_3158856627479313_3757660685337624576_nOvih dana napustio nas je Pavle Moro, šestogodišnji dečak čija borba protiv kancera je tokom protekle i ove godine navela mnoge Mitrovčane da stanu u jedinstveni front. Strah od virusa koji je paralisao svakodnevnicu, prigušio je rastanak sa veselim dečakom koji će, kada ove godine bude dobio svoj dečiji park, postati večni spomen na ono što dugujemo jedni drugima: ljubav, samožrtvu – solidarnost.
Na inicijativu predsednika Mesne zajednice “Blok B” u kojoj je Pavle živeo i potpisnika ovih redova, park će biti uređen ispred prostorija Mesne zajednice.
– Pavle je bio dečak koji se dugo borio sa teškim oblikom kancera i koji nas je nažalost pre samo nekoliko dana napustio. U njegovu borbu i borbu njegove porodice uključila se i cela Mitrovica, on nas je ujedinio, jer smo zajedno na razne načine i kroz brojne aktivnosti pokušavali da mu pomognemo. Prikupljali smo novčana sredstva za njegovo lečenje, davali mu snagu da izdrži, međutim naš mali borac nije mogao dalje. Mi ga svakako nećemo zaboraviti i zato smo odlučili da jedan kutak u našoj Mesnoj zajednici, kutak namenjen prvenstveno deci nosi Pavlovo ime, kaže Božić.
On dodaje da će u parku biti postavljena bakarna ploča sa imenom parka koji će biti kompletno uređen, pa će tako biti postavljeno 15 novih klupa, mobilijar za decu i teretana na otvorenom.
– Mi smo ljudi koji umeju da budu solidarni, ali isto tako, mi često zaboravljamo koliko je važno da budemo tu jedni za druge. To je naročito važno sada, kada nedostatak solidarnosti može da ugrozi sve nas. Kako bismo jačali zajedništvo, mi ćemo od ove godine promeniti i naziv našeg Dečijeg dana koji će se zvati “Dečiji dan – Pavlove dečije igre“ i imaće humanitarni karakter, tokom tog dana sakupljaćemo sredstva za obolelu decu ili decu u teškoj materijalnoj situaciji, napominje Božić.

Batut

I na kraju, ne znam da li znate, ali dr Milan Jovanović-Batut, čovek čije ime često srećete ovih dana, rođeni je Mitrovčanin. On nije “samo” čovek po kojem se danas zove nacionalni Institut za javno zdravlje. Batut je bio ugledni lekar, univerzitetski profesor, utemeljivač Medicinskog fakulteta. Mimo i pre toga, Batut je svaki minut svog života poklonio drugima. Isto je činio njegov deda koji je poginuo na Mišaru 1806, ali i otac Kosta koji je, pomažući srpski nacionalni pokret 1848. porodicu doveo do siromaštva. Da bi se iškolovao, Batut je jedno vreme predavao u novosadskoj realci, a pomagalo ga je i deset uglednih mitrovačkih porodica koje su svakog meseca izdvajale novac za njegov život u Beču.
Tako se krug solidarnosti završio. Zato… ne dopustite da vam izolacija, ograničeno kretanje i teskoba koja nas pritiska budu teret. Činjenicu da ste u svojim stanovima, kućama i dvorištima iskoristie da biste se ponovo upoznali sa vojim bližnjima, a teskobu i mučno iščekivanje savladavajte zajedništvom i radom za one kojima ste sada najpotrebniji.
U tome je unutrašnji smisao onoga što nam se trenutno dešava!

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: